Skupština Hercegovačko-neretvanske županije zasjedala je nakon pet mjeseci bezrazložne pauze, a pred zastupnicima se našlo više točaka dnevnog reda. Ono što je svakako posebno zanimljivo javnosti s tog područja su legalne i pravne zavrzlame oko podjele koncesija investitorima koji se sve više žele 'ugrijati' hercegovačkim suncem.
Prema brojnim pisanjima, ali i činjeničnog stanja s terena koje ukazuje na vrlo netransparentnu i sumnjivu dodjelu koncesija ni na sjednici nije bilo moguće izbjeći tu temu. Najviše zanimanja na tom području pokazala je HRS-ova Vesna Šunjić koja je tražila detaljnije informacije od nadležnog ministra gospodarstva Zanina Vejzovića, ali i podnijela zaključak.
"Na početku moram reći da ne mogu vjerovati da se samo ja javljam. Je li moguće da vas sve ovo ne zanima ili je svima sve jasno? Ako je svima sve jasno, ja vam zavidim. Uvažavajući ovo što smo čuli, ipak imam par pitanja i jedan zaključak na tragu ministra Vejzovića. Čovjek bi pomislio da smo se dogovorili (smijeh). Ono što sam ja primijetila na izvješće ministarstva gdje piše da zaključno s 31. 12. 2023. imamo 14 koncesijskih ugovora, a u nalazu Ureda za reviziju institucije piše da je 16 za eksploataciju mineralnih sirovina i 133 iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovdje imamo drukčije podatke. Voljela bih da se provjeri na temelju čega se radi eksploatacija šljunka u Bregavi na području Stoca i je li završen katastar odobrenih eksploatacijskih polja na području HNŽ", kazala je Šunjić.
Ono što je zanimljivo također i u fokusu javnosti je kamenolom 'Zukulja' za kojeg piše da koncesionar ne posjeduje rješenje kojim se odobrava eksploatacija niti rješenje po kojem se odobrava izvođenje radova po glavnom rudarskom projektu. Imamo li u ovom trenutku informaciju oko fotonaponskih elektrana, odnosno iz Elektroprijenosa kažu da je kapacitet popunjen na mrežama i koliko vidim da se radi o privatnim interesima. Tko će ulagati u elektroprijenosnu mrežu, na čiji teret? U svjetlu transparentnog rada bih predložila jedan zaključak kojim se zadužuje ministar poljoprivrede da do 31. ožujka 2025. zastupnicima, Vladi i Skupštini dostavi sve urbanističke dozvole i sve podnesene zahtjeve za izgradnju solarnih elektrana i eksploataciju solarnih elektrana jer smo svi svjedoci nepoštivanja viših prostornih planova i stručnih studija od strane lokalnih samouprava prilikom izdavanja urbanističkih suglasnosti zbog čega županija treba na vrijeme zaustaviti svaku ilegalnu izgradnju solarnih i vjetroelektrana", Šunjić.
"Koncesionar ima ugovor o koncesiji koji mu ne daje za pravo eksploataciju. Investitor nema eksploatacijsko-rudarsku dozvolu i ne može se vršiti eksploatacije bez te dozvole. Što se tiče Elektroprijenosa, to je ipak odluka na državnoj razini", odgovorio joj je ministar gospodarstva.
"Urbanističke suglasnosti izdaju niži organi vlasti i mislim da bi se trebalo obratiti njima", istaknuo je ministar Vejzović dok je predsjedatelj Džafer Alić dodao kako je potrebno tražiti od lokalnih razina i da će građani vjerojatno dobiti podatke.
Većina fotonaponskih elektrana u Hercegovini, osobito Mostaru, izgrađena je na državnom zemljištu, što često uključuje šumsko ili poljoprivredno zemljište. Prenamjena takvog zemljišta zahtijeva odobrenja različitih razina vlasti, no u slučaju solarnih elektrana na Raškoj Gori, proces je obilježen nejasnoćama i mogućim nepravilnostima.
Unatoč zakonskim procedurama koje nalažu suglasnost županijskih i federalnih institucija, istraživanje portala Hercegovina.info pokazalo je da relevantna tijela, poput Federalnog ministarstva poljoprivrede i Ministarstva poljoprivrede HNŽ-a, nisu izdala potrebna rješenja za prenamjenu zemljišta. Grad Mostar također nije odgovorio na zahtjeve za uvid u dokumentaciju, ostavljajući neodgovoreno ključno pitanje: tko je izdao dozvole za prenamjenu zemljišta i dodjeljivao koncesije?
Dodatno, Odluka Ustavnog suda BiH iz 2024. poništila je odluke o prenamjeni šumskog zemljišta, ističući njihovu neustavnost. Gradonačelnik Mostara Mario Kordić pravdao je ranije prenamjene dogovorima s međunarodnim institucijama, no sudska odluka to osporava.
Na primjeru solarne elektrane na Raškoj Gori otkriveno je da je zemljište prvotno klasificirano kao šumsko, a dozvole su izdane temeljem urbanističke dokumentacije koja favorizira investitore. Unatoč jasnim zakonskim procedurama, ostaje nejasno kako su ove dozvole dobivene bez suglasnosti federalnih tijela.
Vezani članci