Titovi tajni tuneli turistički hit, bunker u Hercegovini posjećuje 20 tisuća ljudi godišnje

Titov bunker u Konjicu u kojem se danas nalazi tvornica streljiva 'Igman', na godišnjoj razini posjeti oko 20 tisuća ljudi. Bunker je sagrađen kao sklonište za Tita, njegovu obitelj i bliže suradnike u slučaju atomskog rata. Također, funkcionirao bi kao centar vojnih operacija (skloništa za Stožer vrhovne komande). Ovaj objekat koji podsjeća na labirint, sa svojih više od 100 prostorija bi osigurao nesmetan život 350 ljudi u razdoblju od 6 mjeseci.

"Posjeti bunkeru su odlični. Tu dolaze autobusi, nekad ih bude i po tri dnevno. Ljudi dolaze iz Slovenije, iz Hrvatske, dolaze ekskurzije i brojni drugi. Na godišnjoj razini bude oko 20 tisuća posjeta. Oni koji dođu na dva ili tri dana u Sarajevo ili Mostar obavezno svrate kod nas. Također svi oni koji dolaze u Konjic na rafting, na Prenj ili Boračko jezero, obavezno dođu posjetiti bunker", kaže nam Elvedina Karalić iz Turističke agencije "Zoor Bosna" koja radi uslugu dovođenja turista u bunker za Općinu Konjic.

Koronavirus je zaustavio brojne posjete.

"Kao i sve ostale koji se bave turizmom i nas je pandemija koronavirusa uvelike poremetila. Ostala je možda jedna četvrtina posjeta u odnosu na vrijeme prije pandemije. Imamo turiste iz Bosne te nešto malo iz Srbije i Hrvatske, no to je sve slabo, nije ni blizu kako je bilo. Smatram da smo se morali malo prilagoditi situaciji za vrijeme pandemije i spustiti možda cijenu posjeta, kako bi domaćim posjetiteljima bili pristupačniji. Dvadeset maraka po osobi je primjerice puno za jednu obitelj iz BiH po mom mišljenju. No, što je tu je", ističe te Karalić te za kraj dodaje.

"Kada se otvore granice i prođe pandemija, ponovno ćemo se vratiti na 'zlatna vremena' kada su ljudi dolazili sa svih strana", rekla je Elvedina Karalić za Hercegovina.info.

Planina Zlatar koja se nalazi u blizini Konjica, desetinama godina je čuvala najveću državnu vojnu tajnu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Po službenoj dužnosti, samo četiri zapovjednika su znala za postojanje bunkera, pored radnika koji su birani pažljivo i koji su morali potpisati Ugovor o šutnji. Gledajući s vana, vidite samo tri obične kuće okružene prirodom. Međutim, te tri kuće su više od 50 godina skrivale tajnu o najvećem vojnom objektu, trećem po značaju u bivšoj SFRJ.

Idealni uvjeti za život

U slučaju opasnosti od nuklearnog udara bunker je bio spreman primiti 350 osoba iz najvišeg vojnog i političkog vrha bivše SFRJ. Oni su mogli boraviti tu šest mjeseci bez ikakvog kontakta s vanjskim svijetom, jer se u njemu nalazi sve što je potrebno za normalan život. Temperatura u bunkeru je između 21 i 23 stupnja Celzija, a vlažnost zraka od 60 do 70 posto, što predstavlja idealne uvjete za život. Iz objekta postoji prinudni izlaz koji nije ucrtan na mapi. Vodi na brdo iznad objekta visine 170 metara, kojim možete doći do relejnog čvorišta na planini Zlatar.

Turisti su zainteresirani i za Titove bunkere u Hrvatskoj.

Razvedena obala, lijepe plaže i čisto, tirkizno more razlozi su zbog kojih je i CNN prije koju godinu preporučio posjet Visu, no osim prirode intrigira i burna prošlost otoka. Do Titove špilje (koja zapravo nije jedna, nego su dvije) dolazi se s ceste za Hum - najviši vrh otoka Visa.

Na internetskim stranicama Hrvatskog planinarskog saveza posjet vrhu se ne preporučuje "jer se na njemu nalazi vojni objekt kojemu se ne treba približavati". No na putu iz Podšpilja ili Visa možete obići druge kuriozitete. Do Titovih špilja skrivenih na padinama Huma vodi uređeno kameno stubište. Ulazi su djelomično zazidani, a za razgledavanje nije potrebno dodatno svjetlo.

Do Huma se najlakše može doći asfaltiranom cestom iz sela Žena Glava. Osim markacija koje vode do kapele sv. Duha iz Podašpilja, Visa i Komiže, po gotovo svim otočnim putovima provedene su planinarske markacije koje omogućuju bezbrojne pješačke mogućnosti“, piše HPS.

Špilja kojoj je prvobitno ime bilo Duhova kasnije je nazvana po Josipu Brozu Titu, koji je 1944. godine boravio na otoku i vodio pregovore. 

Važnim punktovima znatiželjnike u obilazak vodi agencija Alternatura, poučava o tunelima iskopanima diljem otoka dok je još bio vojna baza jugoslavenske vojske. Navode i 30 različitih vojnih objekata, uključujući i jednu od najatraktivnijih, raketnu bazu u Stupišću kod Komiže.

„Bila je to ogromna baza za rakete s impresivnim kompleksom tunela i bunkera koje su bile u pripravnosti u slučaju invazije“, pišu na svojim stranicama.

Posjetitelje koji žele doživjeti prošlost otoka vode kroz labirint podzemnih tunela, pokazuju im ostatke topova i napuštenih skladišta.