SVETI NIKOLA Nesebični katolički svetac koji se slavi diljem svijeta, a poslužio je kao inspiracija za Djeda Božićnjaka

Sveti Nikola, poznat i kao Sveti Nikola iz grada Mira, slavi se 6. prosinca diljem svijeta, a posebno je značajan u kršćanskoj tradiciji. Ovaj dan obilježava godišnjicu smrti trećestoljetnog katoličkog sveca koji je nadahnuo modernu verziju Djeda Božićnjaka. Sveti Nikola je bio poznat po svojoj legendarnoj darežljivosti, prodavši sve što je imao i dao novac siromašnima, te posvetio cijeli život služeći i brinući se za bolesne i patnike. Tradicija primanja darova od Svetog Nikole potječe od nizozemske djece koja bi izlazila svoje cipele noć prije blagdana u nadi da će Nikola donijeti poklone. Povijesno gledano, darovi su uključivali cipele, čarape, male igračke i slatkiše, dok su nestašna djeca dobivala korijenje, grančice ili čak ugljen.

Proslava Svetog Nikole zastupljena je u mnogim zemljama diljem svijeta. Kao zaštitnik Rusije i Grčke, Sveti Nikola se posebno časti u malim gradovima i selima ovih zemalja. Zbog svojih korijena, Sveti Nikola se veliča i u priobalnim regijama sjeverozapadne Europe, uključujući Belgiju, Nizozemsku i Luksemburg.

U Njemačkoj, djeca uredno čiste svoje sobe, igračke te poliraju cipele i čizme koje ostavljaju na vratima ili prozorskim klupicama. Također ostavljaju pisma Svetom Nikoli i poslastice za njegovog bijelog konja (ili magarca). Sljedećeg jutra, čizme su napunjene bombonima, orašastim plodovima i malim darovima. Tradicija se nastavlja i u francuskim regijama Alsace, Lorraine i Nord-Pas-de-Calais, blizu granice s Njemačkom. Djeca ovdje također izlaze cipele za Svetog Nikolu i nagrađuju se čokoladama i posebnim darovima. Na sam dan, tradicija nalaže da maleni magarac nosi košare s keksima i slatkišima kroz gradove.

U Nizozemskoj, proslava Svetog Nikole počinje drugom subotom u studenom, kada Sveti Nikola, ili Sinterklaas, kreće iz Madrida, gdje živi, prema nekom gradu ili selu u Nizozemskoj. Djeca se nadaju da će ga vidjeti i njegove pomoćnike, poznate kao Pietene. Tradicija nalaže da oni stižu u luku parobrodom. Kada stignu, crkvena zvona zvone u slavlje. Tijekom sljedećih tjedana, Sinterklaas i njegovi pomoćnici posjećuju djecu na mjestima poput škola i bolnica kako bi utvrdili jesu li bili dobri - ako jesu, možda će pronaći poslastice u svojim cipelama. Obitelji razmjenjuju darove na večer 5. prosinca, na predvečerje Svetog Nikole.

U Bosni i Hercegovini, pravoslavni vjernici posebno slave Svetog Nikolu, koji je jedan od najvećih kršćanskih svetaca, zaštitnik putnika, mornara, ribara i splavara. Sveti Nikola je najčešća "slava" (tradicija ritualnog slavljenja zaštitnika obitelji) među Srbima. Više od 600 crkava posvećeno je njemu. "Slava" Svetog Nikole pada na nepromjenjivi datum - 6. prosinca prema starom, odnosno 19. prosinca prema novom kalendaru, na dan kad je taj svetac umro 343. godine. Sveti Nikola se također slavi 22. svibnja, u spomen na dan kada su njegove kosti premještene iz Mire u Liciji 1096. godine u tada pravoslavni Bari u Italiji i položene u crkvu svetog Ivana Krstitelja. Ovaj svetac slavi se diljem kršćanskog svijeta kao dječji blagdan u Zapadnoj Europi, jer tada djeca, ako su poslušna, primaju darove. On je i zaštitnik grada Amsterdama.

Tijekom proslave Svetog Nikole, vjernici se pripremaju postom, pa se priprema riba i druga posna hrana.

Proslava Svetog Nikole u Hercegovini, slično kao i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, pridržava se tradicionalnih kršćanskih običaja. U različitim katoličkim župama, blagdan Svetog Nikole obilježen je podjelom darova za djecu predškolske dobi i vjeroučenike nižih razreda osnovne škole. Program obično započne nakon večernje mise, a kulminacija uslijedi s dolaskom Svetog Nikole, koji dijeli djeci darove u prisutnosti "anđela" i svojih "mladih pomoćnika"