Sve više zahtijeva za prijevremenu mirovinu

Po svim procjenama, sa zadnjim danom ove godine taj broj će se povećati za najmanje još 4.000 zahtjeva, piše Dnevni list. O čemu se radi?

Retroaktivna primjena

Na sceni je masovni bijeg zaposlenih u prijevremenu mirovinu nakon što su počele kolati priče da će novim zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju koji je skrojila Vlada Federacije, biti potpuno promijenjeni i do kraja pooštreni uvjeti za umirovljenje, a buduće mirovine skresane. Kako stvari stoje,  pravu istinu i računicu znaju jedino federalni premijer i njegovi ministri.

Javnosti se nova  pravila ne saopćavaju ili se to čini „na kašičicu" pa je među zaposlenima koji su blizu umirovljenja zavladala prava panika. Jedino što se zna jeste da Vlada hoće da se novi zakon primjenjuje od prvog dana iduće godine. Pošto je malo šansi da Parlament Federacije usvoji novi zakon do kraja ove godine, ima najava da će to biti urađeno idućeg mjeseca s tim što će se retroaktivno primjenjivati. Tek je to izazvalo burna reagiranja koja prati pitanje kako je moguća retroaktivna primjena zakona, ali nema odgovora zbog čega prijedlog zakona neće ići u redovnu parlamentarnu proceduru. Već je izvjesno da će Vlada zatražiti od Parlamenta da zakon usvoji po hitnom postupku što znači da neće biti mogućnosti za intervencije amandmanima.

Prema nekim ocjenama, nova rješenja nisu do kraja usklađena sa Strategijom reforme mirovinskog sustava, a nezvanično saznajemo da Vlada pokriće za ono što je uradila nalazi u Reformskoj agendi.
Po svoj prilici, tek kada novi zakon  stupi na snagu, konkretno će se znati pravila po kojima će se moći ići u mirovnu!? Istina, raznoraznim kanalima procurile su informacije o nekim rješenjima, ali na osnovu prednacrta zakona. Bar za sada, samo je jedno sigurno - novi zakon ne poznaje prijevremenu nego samo starosnu i invalidsku mirovnu.

Navodno, rješenje je da se visina starosne mirovine obračunava množenjem osobnih bodova po sustavu jedan bod za svaku godinu radnog staža pod uvjetom da je uplaćen doprinos na iznos prosječne plaće, sa vrijednošću općeg boda. To je odmah izazvalo puno dvojbi, prije svega hoće li se mirovine stečene po novom zakonu povećavati sporije od mirovina koje su stečene prije 1999. godine?

Vlada nije garant

Prema nekim informacijama, Vlada je predvidjela da vrijednost općeg boda iznosi 14,30 maraka i da se svakog 15. travnja usklađuje sa procentom rasta troškova života i rasta društvenog bruto proizvoda (BDP), a počev od 2017. godine. Usklađivanje se može vršiti i s nekim drugim parametrima, ali je nejasno s kojim i ko ih određuje. Predviđen je i bonus, odnosno stimulans od dva posto na visinu mirovine za svaku godinu kasnijeg umirovljenja.

Uvjet za odlazak u starosnu mirovinu od 2016. je navršenih 65 godina života i 15 godina radnog staža. Najniža starosna mirovina bit će na razini isplaćene u prosincu ove godine i na toj razini bit će i najniža obiteljska i invalidska mirovina. Inače, najniža mirovina za studeni  2015. iznosila je 326,17 maraka, zajamčena 424,90 KM, a najviša 2.174,48 maraka i sigurno je da će toliko iznositi i za ovogodišnji prosinac. Inače,  za isplatu mirovina potrebno 157 milijuna maraka mjesečno.

Zanimljivo je da novim pravilima nije predviđeno da je Vlada Federacije garant za isplatu nedostajućih sredstava iz doprinosa za tekući mjesec, osim ako takvu garanciju ne odobri federalno Ministarstvo financija.

Kako je raspoloženje među zastupnicima i izaslanicima Parlamenta Federacije za usvajanje Vladinog prijedloga Zakona o mirovinsko - invalidskom osiguranju, nemoguće je bar u ovom trenutku precizirati. Razlog - parlamentarci ne znaju detalje i zbog toga bježe od bilo kakvog komentara, a s druge strane mutna je i parlamentarna većina u kojoj su SDA, HDZ i SBB. Sve to, a posebno činjenica da Vlada neće da izađe u javnost sa onim što je uradila, već je izazvalo neizvjesnost, pravnu nesigurnost i nepovjerenje u sustav mirovinsko-invalidskog osiguranja, pa čak i sukobe  među sadašnjim i skorim  umirovljenicima.