Sve razine vlasti u BiH traže da Hrvatska odustane od Trgovske gore

Sve razine vlasti u BiH jedinstvene su u zahtjevu da Hrvatska odustane od moguće gradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori i poduzet će sve mjere da se takvi planovi onemoguće, izjavio je u utorak ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

"To je za BiH potpuno neprihvaljivo", kazao je Košarac novinarima nakon sastanka kojega je održao s ministrima ekologije Federacije BiH i Republike Srpske te načelnicima općina u BiH koje gravitiraju rijeci Uni.

Košarac je kazao kako bi gradnja odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori ugrozila sigurnost i zdravlje stotina tisuća ljudi koji žive uz rijeku Unu, a cilj je kroz bilateralne kontakte s Hrvatskom, na temelju argumentacije o štetnim posljedicama gradnje takvog odlagališta, ishoditi odustajanje od takvog projekta.

Po njegovim riječima, BiH će tražiti od Hrvatske da uvaži njena prava koja proistječu iz konvencije ESPOO o prekograničnom utjecaju na životnu sredinu, a u lobiranje protiv gradnje odlagališta na Trgovskoj gori bit će uključena i bosanskohercegovačka diplomatska mreža.

U BiH temelje za svoja očekivanja vide u sličnom sporu kojega su ranije imale Italija i Slovenija.

"Ovo će biti tretirano kao otvoreno pitanje u odnosima BiH i Hrvatske", kazao je ministar Košarac dodajući kako u Sarajevo još nije stiglo nikakvo službeno očitovanje ili obavijest iz Hrvatske o planovima vezanim za Trgovsku goru.

Dodao je kako će rasprava o ovome ipak biti vođena u duhu želje da se s Hrvatskom očuvaju dobrosusjedski odnosi.

Hrvatska najkasnije do 2023. mora riješiti pitanje odlaganja svog dijela otpada iz nuklearne elektrane u Krškom, a jedan od prijedloga je da to bude u napuštenoj vojarni "Čerkezovac" koja se nalazi na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini rijeke Une i granice sa BiH.

Hrvatski ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić ranije je istaknuo kako bi se, u slučaju prihvaćanja takvog rješenja, primijenili najviši okolišni standardi.

Trgovska gora je Nacionalnim programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada predviđena kao lokacija na kojoj bi se odlagao nisko i srednje radioaktivni otpad.

Visokoradioaktovno istrošeno nuklearno gorivo iz Krškog, za kojega je također odgovorna Hrvatska, ostalo bi pohranjeno u Sloveniji sve do 2043., a nakon toga dvije bi države tražile zajedničko rješenje za njegovo trajno skladištenje.