Općinski sud u Mostaru odbio je tužbu Rade Bošnjaka protiv portala Hercegovina.info.
Bošnjak, bivši direktor ZZO HNŽ tužio je portal, izdavača i tadašnju glavnu urednicu Kristinu Perić, autoricu tekstova za klevetu zbog serije istraživačkih tekstova o aferi 'Peti kat'.
Završili smo na 'optuženičkoj klupi' zbog medijskih navoda koji su, kako je istaknuo sam Bošnjak, njemu prouzročili autoimunu bolest zbog čega prima terapije na dnevnoj i mjesečnoj bazi.
Sud je uvažio kako je cilj pisanja Hercegovina.info borba za opće dobro, te razotkrivanje kriminala i korupcije.
Na kraju troškove postupka snosi stranka koja izgubi spor, te je Rade Bošnjak dužan protivnoj strani naknaditi troškove. Ukupan iznos koji je tužitelj dužan naknaditi tuženim je 2.016,00 KM.
U obrazloženju sutkinje Gordane Puljarević tako se navodi: "Dakle, radi se o istraživačkom novinarstvu koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu "društvenog kontrolora vlasti" s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane nekog na poziciji moći zbog čega su i teme koje obrađuju, najčešće, vezane za kriminal i korupciju. U konkretnom slučaju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama"
U nastavku presude Sud uvažava i činjenice koje je iznio pravni zastupnik portala Milenko Krčum.
"Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tužitelja, kao direktora ZZO, u trošenju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u konačnici ugovor trebao dodijeliti, što je tema od općeg interesa koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sustava javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je u konačnici i dovelo do poništenja spornog natječaja i što jeste legitiman cilj."
Također, u potpunosti su opovrgnuti navodi tužitelja kako mu naš medij nije poslao službene upite na vrijeme i u skladu s novinarskom etikom.
"Prije objave spornog sadržaja, tuženi se nisu oslonili samo na informacije koje su dobili od svjedoka, već su u skladu s novinarskom etikom proveli vlastito istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže točne i pouzdane informacije. Tužitelju su omogućili da se o navedenom izjasni, što jasno proizlazi iz zahtjeva za pristup informacijama koje je uredništvo hercegovina.info slalo ZZO-u, dana 27. ožujka 2023. godine; 22. rujna i 16. studenoga 2023. godine, na koje nikada nisu dobili odgovor, što je potvrdio i svjedok, D. R. (zaposlenik ZZO-a u službi za odnose s javnošću), ističući da je prije objave spornih tekstova PR služba ZZO-a zaprimila upite vezane za „Peti kat“, na koje nikada nisu davali odgovore. Što se može zaključiti i na osnovu izjave tužitelja, da je bilo takvih e-mailova, ali da su pitanja bila tendenciozna i sugestivna te „u praksi izazivaju efekt kao kad se netko uhiti, a sve što se kaže može biti protiv vas upotrijebljeno na sudu“. On je, zajedno s PR službom, odlučio da na takva pitanja ne daju odgovore. Stoga su bez osnova navodi tužbe da tužitelju osobno nije dostavljen niti jedan e-mail, jer, kako se treće tužena izjasnila, nije novinarska praksa da se ravnatelj zove na privatne mobitele kada ima službu za to, pa se na osnovu izvedenih dokaza ne može zaključiti da su postupili suprotno odredbi ZZK i Kodeksu novinara."
Bošnjak je, kako navodi sud trebao biti svjestan kako je javna ličnost, te je pod dodatnim povećalom javnosti.
"Tužitelj je javna ličnost (javni službenik i političar) jer je dva mandata bio direktor ZZO (2004.-2008. i 2012.-2022.). Prije toga je (1996.-1998.) bio zastupnik u Skupštini ovog kantona i zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH, a od 2008. do 2012. godine i zastupnik u Hrvatskom saboru, a po njegovom kazivanju osnivač je i političke stranke HDZ, dakle javnosti dobro poznat pa samim tim se, neizbježno i svjesno, izložio pomnom ispitivanju svake njegove riječi i djela, kako do strane novinara, tako i od strane javnosti koja ima pravo da zna svaki dio njegovog javnog života, zbog čega mora pokazati i visok nivo tolerancije. Kao javna ličnost, zasigurno ima pravo na zaštitu svoga ugleda, čak i kada ne djeluje u privatnom svojstvu, ali zahtjevi te zaštite moraju se odvagati u odnosu na interese otvorene rasprave."
Sud odbija također i navode pravnog tima Rade Bošnjaka, kako je Hercegovina.info nastupao senzacionalistički:
"Slijedom navedenog, imajući u vidu cjelokupan kontekst i okolnosti u kojima je sporno izražavanje preneseno/izneseno, jasno je da su tuženi za ovakav vrijednosni sud imali dovoljnu činjeničnu podlogu, iz čega proizlazi da su postupali u dobroj vjeri (bona fide), a ne zbog senzacionalizma s ciljem povećanja gledanosti i čitanosti, odnosno diskreditacije tužiteljevog ugleda i ličnosti, kako tužitelj pogrešno zaključuje."
Na kraju, tužbu odbija kao neosnovanu, a umjesto 7.000 KM koliko je kao odštetu tražio od nas, Bošnjak mora platiti nešto više od 2.000 KM sudskih troškova, kao i dnevnice našeg odvjetnika.
"Naime, kada novinar ima legitiman cilj, a u pitanju je nešto značajno za javnost i kada je uložen razuman napor u potvrđivanju činjenica, mediji se neće smatrati odgovornim čak i u slučaju da se ispostavi da su činjenice bile neistinite. Takav zaključak proizlazi iz prakse Europskog suda (koju praksu slijedi i Ustavni sud BiH) prema kojem se čak i u pogledu činjenica, priznaje obrana na osnovu iskrene namjere u pružanju medijima prostora za grešku. Dakle, novinarska sloboda uključuje i određen stupanj pretjerivanja ili čak provokacije (Ustavni sud BiH AP 4881/14; Europski sud, Dalban protiv Rumunjske, Presuda broj 28114/95 od 28. rujna 1999. godine). Tuženi su imali legitiman cilj da obavijeste javnost o radu tužitelja, kao direktora ZZO, uključujući i iznošenje vrijednosnog suda o njegovom radu, kao i činjenice koje su točne, a sporni tekst nije zadirao u njegov privatni život, već se isključivo odnosio na njegov profesionalni rad, pa ovakvo izražavanje ostavlja jako malo prostora za ograničavanje slobode govora unutar člana 10, stav 2. EK te daje osnova za primjenu izuzetaka od odgovornosti, u smislu člana 7. ZZK, zbog čega je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen, kao neosnovan."
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Županijskom sudu u Mostaru u roku od 30 dana.
Sve o aferi Peti kat čitajte ovdje:
Vezani članci