SUCI I TUŽITELJI Oni mogu držati vaše predmete po ladicama, ne raditi ništa, a najčešća im je kazna smanjenje plaće

Usprkos činjenici da je protiv sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini koji su pravili propuste u svom radu izrečeno više disciplinskih mjera tijekom 2022. godine u odnosu na godinu prije, većina njih je kažnjena smanjenjem plaće dok su tek dva tužitelja premještena na nižu poziciju zbog nemara u svom radu, piše Transparency International.

Radi se o glavnim tužiteljima Županijskog Bosansko-podrinjske županije i Republičkog javnog tužiteljstva Republike Srpske, Mirsadu Bilajcu i Mahmutu Švraki koji su kažnjeni premještajem na mjesto tužitelja jer su zaobilazili TCMS automatski sustav dodjeljivanja slučajeva Ovo su ujedno i najoštrije kazne izrečene protiv nositelja pravosudnih funkcija u 2022. godini.

Većina kazni izrečenih protiv sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini u protekloj godini, njih 70%, odnosila se na smanjenje plaće, te je bitno naglasiti da, po Zakonu o VSTV-u, kazna sucu ili tužitelju može se smanjiti najviše do 50% i to u trajanju do godinu dana, međutim podaci o tome koliko je kome smanjena plaća nisu dostupni javnosti, a odluka o iznosu smanjenja plaće u potpunosti ovisi od procjene VSTV-a ili komisije koja se bavi pojedinim slučajem.

Na osnovu monitoringa 33 disciplinska postupka te podataka dostavljenih od stane VSTV-a, izrađena je Analiza diciplinske odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u BiH koja je pokazala da su mehanizmi za osiguravanje disciplinske odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija nedovoljno transparentni, usložnjeni i dugotrajni.

Osim smanjenja plaće i premještaja, u 2022. su izrečene četiri pismene opomene koje se ne objavljuju javno, a isto toliko je izrečeno javnih opomena za propuste u radu. Navedeno ukazuje da je način kažnjavanja kod uočenih disciplinskih prekršaja sudaca i tužitelja relativno blag i neefikasan, uzimajući u obzir nivo odgovornosti koju ove funkcije sa sobom nose i opće stanje u pravosuđu.

U 2022. godini uočen je veći broj slučajeva gdje je utvrđivanje disciplinske odgovornosti obustavljeno, a posebno zabrinjava pojava zloupotrebe procedura kako bi se odugovlačilo s postupkom dok se ne steknu uvjeti za njegovo prekidanje. Tako je postupak protiv Jadranka Grčevića, bivšeg predsjednika Osnovnog suda u Brčko distriktu, koji se nije izuzeo iz predmeta u kom je postojao sukob interesa, odgađan nekoliko puta s razmacima i do tri mjeseca, dok se nije stekao uvjet da Grčević ode u mirovinu, nakon čega je postupak obustavljen te mu nije izrečena nikakva disciplinska mjera.

Poseban problem kod utvrđivanja disciplinske odgovornosti sudaca i tužitelja u BiH predstavljaju kompleksne procedure tj. mogućnost izjavljivanja žalbe i nekoliko puta nakon što je prvostupanjski organ donio odluku. Naime, osim Prvostupanjskom i Drugostupanjskom disciplinskom povjerenstvu, u disciplinskom postupku je moguće žalbu izjaviti i VSTS-u kao trećem stupnju u postupku, a sudac ili tužitelj koji je razriješen dužnosti može, u konačnici, žalbu iznijeti pred Sud BiH koji predstavlja četvrti stupanj postupka.

To dovodi do  usložnjavanja i produžavanja procesa koji, zbog nepoštovanja rokova prilikom zakazivanja rasprava i ročišta.

Osim toga, nedostatak transparentnosti prilikom donošenja odluka o disciplinskim postupcima predstavlja značajan problem, budući da javnost ima uvid samo u anonimizirane odluke iz kojih nije moguće utvrditi identitet nositelja pravosudne funkcije kojem je izrečena disciplinska mjera. S druge strane, tužbe i žalbe Ureda disciplinskog tužitelja, kao ni prvostupanjske odluke nisu uopće javno dostupne, čime je javnost uskraćena za važne informacije o radu pravosuđa.

Analiza disciplinske odgovornost nositelja pravosudnih funkcija u BiH identificirala je nekoliko ključnih problema koji utječu na efikasnost i integritet postojećih mehanizama:

Rokovi za održavanje ročišta rasprava disciplinskog postupka se ne poštuju;

Raspored postupaka kao i njihove odluke ne sadrže informacije o tuženom;

Tužbe i žalbe na odluke disciplinskih povjerenstava nisu javno dostupne;

Višestupanjski postupak usložnjava proces donošenja konačnih odluka.

Široka ovlaštenja VSTS-a prilikom odmjeravanja disciplinske mjere;

Nekonzistentna kaznena politika o disciplinskim mjerama.

Analiza je potvrdila i nalaze mnogih nezavisnih studija i istraživanja koji ukazuju da su integritet i nezavisnost kao i sposobnost BH pravosuđa da procesuira korupciju dovedeni u pitanje. TI BiH podsjeća da su, od 14 prioriteta koji su postavljeni za članstvo BiH u EU kao ključni, usmjereni upravo na rad pravosuđa, te da oni ne samo da nisu ostvareni, već se dodatno pogoršavaju i to uglavnom zahvaljujući operativnoj neefikasnosti pravosuđa i političkom uplitanju u njegov rad.

Disciplinska odgovornost predstavlja ključnu komponentu nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa te upravo s tim ciljem TI BiH predlaže set mjera koje uključuju poštovanje rokova predviđenih Pravilnikom VSTS-a, redovno ažuriranje rasporeda ročišta, veću transparentnost samih disciplinskih postupaka i odluka, povećanje broja i opsega disciplinskih mjera uz uvođenje strože i konzistentnije kaznene politike te razmatranje modela drugačijeg uređenja postupka kako bi se smanjili neprimjereni utjecaji, kao i jačanje nezavisnosti UDT od samog VSTS-a.

Osim tog, TI BiH se već godinama zalaže za vetting kao jednu od mjera koja je ključna za uspostavljanje pravosuđa koje će raditi na principima odgovornosti, nezavisnosti i transparentnosti, a koja podrazumijeva sveobuhvatnu i detaljnu proceduru provjere imovine, kompetencija, pozadine i povezanosti sa organiziranim kriminalnom svih nositelja pravosudnih funkcija u BiH.