Animalna proizvodnja predstavlja ključni segment poljoprivredne industrije u Federaciji BiH, igrajući vitalnu ulogu u ekonomskom razvoju kroz doprinos bruto domaćem proizvodu, izvozu i zapošljavanju u ruralnim područjima. Unatoč obilju prirodnih resursa, poput travnjaka i pašnjaka koji zauzimaju preko 60 posto poljoprivrednog zemljišta, sektor se suočava s brojnim izazovima koji uključuju fragmentaciju zemljišta, neefikasnu organizaciju proizvodnje i nedostatak specijaliziranih uzgojnih centara, što ograničava njegov puni potencijal.
Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva poljoprivrede, usvojila Program utroška od 175 milijuna KM za subvencije u poljoprivredi za 2024., što predstavlja povećanje od 8,5 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu.
U isto vrijeme, objavljene su statistike za animalnu proizvodnju, koje pokazuju ne previše ružičastu sliku za razdoblje od 2018. do 2022.
Naime, unatoč povećanju sredstava za poticaje, proizvodnja se u većini grana proizvodnje smanjuje, i to u nekima za zabrinjavajuće visok postotak. Taj podatak može još više zabrinuti ako znamo da je proizvodnja hrane, uz pitku vodu i energente najvažniji zalog za budućnost.
Najveći pad doživio je broj muznih grla u Federaciji BiH. Od preko 100.000 muznih grla iz 2018. godine, u 2023. smo ušli sa samo 79.000 grla. Pad je to od 22,45 posto.
Broj goveda za četiri godine pao je sa 158 na 135 tisuća, što je za 14,4 posto manje, dok je proizvodnja mlijeka pala za 17 posto, te širom otvorila vrata uvoznom lobiju.
Tako prema podacima Federalnog zavoda za poljoprivredu, BiH ima deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda odo oko 100 mlijuna maraka. Tako je u 2023. godini izvezeno oko 130 milijuna KM mlijeka i mliječnih proizvoda, a uvezeno je čak 230 milijuna KM istog.
Uvozni lobi profitirao je i na uzgoju svinja. Do 2022. broj svinja u FBiH pao je za 22 posto, a taj postotak je vjerojatno još i veći kad se u obzir uzmu podaci za 2023. godinu kada je harala svinjska kuga.
Da nije sve crno pokazuju brojke koje se tiču ovčarstva. Iako je broj ovaca pao za 16 posto, proizvodnja ovčjeg mlijeka se gotovo udvostručila. Slično je i sa kozama, kojih je po grlu manje, ali mlijeka proizvodimo više.
Animalne kulture za čiju se proizvodnu poticaji pokazuju korisnima su uzgoj junica i sustavi krava-tele koji su u porastu za 11, odnosno 37 posto.
U porastu je i broj pčelinjih zajednica kojih sada u Federaciji imamo više od 250.000 što je rast od 15 posto. Zadovoljni mogu biti i uzgajivači slatkovodne ribe, koja je u 2018. godini brojala oko 1,7 milijuna jedinki, dok ih danas imamo više od 2 milijuna i 300 tisuća.
Najveći doprinos ukupnom broju ovaca daju tri županije - Srednjobosanska (18,83 posto), Hercegovačko-neretvanska (18,66 posto) i Zeničkodobojska (13,49 posto).
Cijena janjetine u restoranima, o čemu je Hercegovina.info već pisao otišla je u nebo, te se za kilogram pečenog janjećeg mesa sada treba posegnuti duboko u džep i izdvojiti oko 65 KM.
A iako je proizvodnja u padu, Sedin Maksumić, uzgajvač iz Konjica kaže kako potražnja nikad nije bila veća.
"Mi na svojoj obiteljskoj farmi pretežno držimo isti broj grla, ali općenito je pala proizvodnja kod ostalih. Imamo 350 ovaca i oko 70 goveda."
Na pitanje o poticajima, kaže da je zadovoljan.
"Primamo poticaj sa županijske i federalne razine, i poprilično smo zadovoljni."
A cijene su kaže, otišle u nebo zbog smanjene proizvodnje.
"U odnosu na 2018. godinu je velika razlika, za oko 5, 6 maraka je povećana cijena po kilogramu žive vage. Potražnja je velika jer nema dovoljnog broja domaćih janjaca. Što se ishrane tiče, naše ovce su sve na prirodnoj ispaši na Prenju, a proizvodimo i svoju stočnu hranu. S radnom snagom nemamo problem jer sve radimo obiteljski", kazao je ovaj mladi uzgajivač za Hercegovina.info.
Vezani članci