FOTO  Strasbourg: BiH zemlja domaćin sastanaku radne grupe eksperata za Klimatske promjene u lipnju 2016. godine u Mostaru

...s ciljem promicanja međudržavne suradnje na području zaštite prirode i klimatskih promjena. U uvodnom govoru predsjedatelja Stalnog odbora, g Qystein STQRKERSEN, rekao je da je "primjena je ključna riječ za naš rad. Naše opredjeljenje ne bi trebao završiti usvajanjem dokumenata, smjernica i preporuka, nego početi u tom trenutku. Bernska konvencija Vijeća Europe je pionirski akt za pregovaranje u području očuvanja prirode". Tijekom trajanja sjednice zemlje potpisnice prezentirati će svoja izvješća o implementaciji Bernske konvencije i predstavit će se agenda aktivnosti za narednu godinu.

Prvog dana sjednice usvojen je zahtjev BiH da bude zemlja domaćin sastanaku radne grupe eksperata za Klimatske promjene 2. i 3. lipnja 2016. godine u Mostaru u organizaciji Sveučilišta u Mostaru. U ime Bosne i Hercegovine sastanku je nazočila doc.dr.sc. Mirjana Milićević.

Usljed čestih varijacija klimatskih čimbenika BiH je izložena sve češćim klimatskim nepogodama (poplavama, ekstremnim temperaturama, oborinama). Sektori koji su najranjiviji na klimatske promjene u Bosni i Hercegovini su: poljoprivreda, vodni resursi, zdravlje ljudi, šumarstvo, biodiverzitet i osjetljivi ekosistemi. U sektoru poljoprivrede, uticaj klimatskih promjena uključuje smanjenje prinosa kao posljedicu smanjenih količina padavina i povećane stope isparavanja, potencijalno smanjenje produktivnosti domaćih životinja, učestaliju pojavu poljoprivrednih štetočina i oboljenja usjeva, te povećanu nesigurnost hrane. Pozitivni uticaji se ogledaju u produženoj sezoni rasta usjeva i većem potencijalu za uzgoj mediteranskih kultura u Hercegovini. U sektoru vodoprivrede, klimatske promjene donose češću pojava suša (u zapadnim dijelovima BiH), pad riječnog vodostaja tijekom ljeta, ali i češću pojavu poplava. Uticaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi uključuje povećanu učestalost i ozbiljnost epidemija/pandemija tijekom toplijih zima, povećan mortalitet povezan sa pojavom ‘toplotnih valova', moguće širenje azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus), i povećanje broja slučajeva oboljenja koje prenosi krpelj (lajmska bolest i encefalitis uzrokovan ujedom krpelja). Mogući pozitivni uticaji podrazumijevaju manji broj smrtnih slučajeva nastalih usljed hladnoće.

U sektoru šumarstva evidentna je povećana učestalost i intenzitet šumskih požara, povećan rizik za rijetke i ugrožene šumske zajednice, sve veći broj štetočina kao što su potkornjak i gubar (North Atlantic Index [NAO] indeks), te povećan rizik od transformacije šumskog ekosustava koji bi rezultirao mortalitetom drveća velikih razmjera. Pozitivni utjecaji se ogledaju u bržoj stopi rasta i pojavi novih vrsta od ekonomskog značaja. U oblasti biodiverziteta i osjetljivih ekosustava, negativni uticaji klimatskih promjena uključuju gubitak postojećih staništa, fragmentacija staništa, istrebljenje vrsta, i rapidne promjene temperature i/ili količine padavina, koje utiču na funkcije ekosustava. S druge srane, prisutna je pojava novih staništa.

Sposobnost prilagođavanja klimatskim prijetnjama u poljoprivrednom sektoru je na niskom nivou. Primjetan je nedostatak modelovanja usjeva i klimatskih podataka neophodnih za sustave ranog upozoravanja. Poljoprivrednim proizvođačima je neophodna obuka o manje radno intenzivnim poljoprivrednim metodama, tehnikama uzgoja bolje prilagođenih usjeva i tehnikama protivgradne zaštite. Uz to, pitanja klimatskih promjena nisu integrirana u politike o poljoprivredi i ruralnom razvoju. Kad je u pitanju sposobnost prilagođavanja u sektoru voda, još uvijek postoji kritičan nedostatak hidrološkog modelovanja, detaljna procjena ranjivosti, nedostatak mapa ranjivosti i dijagrama rizika od poplava. Mjere zaštite od poplava su na niskom nivou, a pitanja klimatskih promjena nisu ugrađenа u sektorske zakone i programe. U sektoru zdravstva, sposobnost prilagođavanja na klimatske promjene je ograničena nedostatkom praćenja akutnih i hroničnih bolesti. Zdravstveni radnici i pacijenti nisu dovoljno upoznati o odnosu između zdravstvenih tegoba i klimatskih promjena. Ne postoje finansijska sredstva za zdravstvene mjere prilagođavanja. Otežan pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti u ruralnim područjima otežava tretman pacijenata sa hroničnim i infektivnim oboljenjima na koja mogu utjecati klimatske promjene.

Sposobnost prilagođavanja u sektoru šumarstva je na veoma niskom nivou. Nisu definirana područja koja su najviše ugrožena klimatskim promjenama i ne postoji detaljna analiza utjecaja klimatskih promjena za pojedine šumske zajednice. Tehnika za gašenje šumskih požara je nedovoljna i zastarjela. Kao i u drugim sektorima, primjetan je nedostatak integracije problema i pitanja klimatskih promjena u sektorske politike i strategije. Iako su već sada pojedine biljne i životinjske vrste veoma ugrožene usljed povećanja temperature i smanjenja padavina, najosjetljivija područja i najugroženije vrste flore i faune nisu definisana, čime je sposobnost prilagođavanja u oblasti biodiverziteta i osjetljivih ekosistema izuzetno umanjena. Za svaki sektor su predložene mjere prilagođavanja koje su identifikovane na osnovu stručnog konsenzusa, konsultacija sa zainteresovanim stranama i analize relevantnih istraživanja.