Stranke Kreševske deklaracije za neizravan izbor članova predsjedništva
Hercegovina.info
"Slažemo se da treba implementirati presudu, ali pod uvjetom da se u isto vrijeme otklone diskriminatorske odredbe kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH prema pripadnicima konstitutivnih naroda. Podsjećamo da se, prema postojećem izbornom zakonu, Hrvat i Bošnjak iz Republike Srpske i Srbin iz Federacije BiH ne može kandidirati za člana Predsjedništva", kazao je na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, nakon sastanka potpisnica Kreševske deklaracije.
Dodao je kako su Hrvati dodatno diskriminirani jer ne mogu biti sigurni da će na izravnim izborima dobiti svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Predstavnici šest stranaka stoga će zahtijevati da izmjene izbornog zakona idu u smjeru neizravnog izbora kolektivnog šefa države. Tako bi se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predlagala lista s imenima tri člana Predsjedništva BiH, koja bi bila otvorena i za predstavnike manjina i ostalih, a za imenovanje bi bio zadužen Dom naroda.
Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provođenje popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod uvjetom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje vlasti prije donošenja novoga ustava BiH. Također, stranke potpisnice Kreševske deklaracije smatraju kako treba omogućiti svim prognanicima izvan BiH da budu popisani kao državljani BiH.
Riječi je bilo i o javnim medijima na hrvatskom jeziku, a današnji sastanak iskoristili su članovi Sindikata Hercegovačke televizije (HRT) Mostar koji su sudionicima današnjeg sastanka uručili peticiju za opstojnost hrvatskih javnih medija, koju je u proteklih mjesec dana popisalo oko osam i pol tisuća stanovnika Hercegovine.
Božo Ljubić je kazao kako će sve hrvatske stranke preko svojih predstavnika u općinama koje su preuzele osnivačka prava nad Radijem Herceg-Bosne, zahtijevati ispunjavanje financijskih obaveza prema tom mediju, a što se tiče HRT-a Mostar ići će se s inicijativom da Grad Mostar ponovno preuzme vlasnički udio od 45 posto u toj medijskoj kući, koji je Grad ranije ustupio Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a koja nikada nije preuzela prava i obveze zbog protivljenja bošnjačkih stranaka.
U slučaju da Grad ne prihvati takvo rješenja, Gradsko vijeće Mostara trebalo bi usvojiti odluku o ustupanju stopostotnog vlasničkog udjela u HRT-u Mostar županijama koje su spremne preuzeti prava i obveze, dodao je Ljubić.
Kada je u pitanju formiranje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku na državnoj razini Ljubić je rekao da se nastavljaju pripreme za njegovo pokretanje, što podržavaju sve stranke potpisnice Kreševske deklaracije.
"Mi danas imamo novinare na Federalnoj televiziji i BHRT-u koji perfektno govore hrvatski jezik, ali za nas to nije dovoljno. Hrvatski jezik je samo jedan segment. Radi se o sadržaju, temama i uređivačkoj politici. No, sve to ne znači da na tom kanalu neće raditi ljudi druge nacionalnosti", zaključio je Ljubić.
(Fena)
Dodao je kako su Hrvati dodatno diskriminirani jer ne mogu biti sigurni da će na izravnim izborima dobiti svoga predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Predstavnici šest stranaka stoga će zahtijevati da izmjene izbornog zakona idu u smjeru neizravnog izbora kolektivnog šefa države. Tako bi se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predlagala lista s imenima tri člana Predsjedništva BiH, koja bi bila otvorena i za predstavnike manjina i ostalih, a za imenovanje bi bio zadužen Dom naroda.
Na današnjem sastanku u Mostaru bilo je riječi i o popisu stanovništva, a potpisnice Kreševske deklaracije podržavaju provođenje popisa 2011. godine s nacionalnom, vjerskom i jezičnom odrednicom, pod uvjetom da se rezultati popisa ne mogu odnositi na konstituiranje vlasti prije donošenja novoga ustava BiH. Također, stranke potpisnice Kreševske deklaracije smatraju kako treba omogućiti svim prognanicima izvan BiH da budu popisani kao državljani BiH.
Riječi je bilo i o javnim medijima na hrvatskom jeziku, a današnji sastanak iskoristili su članovi Sindikata Hercegovačke televizije (HRT) Mostar koji su sudionicima današnjeg sastanka uručili peticiju za opstojnost hrvatskih javnih medija, koju je u proteklih mjesec dana popisalo oko osam i pol tisuća stanovnika Hercegovine.
Božo Ljubić je kazao kako će sve hrvatske stranke preko svojih predstavnika u općinama koje su preuzele osnivačka prava nad Radijem Herceg-Bosne, zahtijevati ispunjavanje financijskih obaveza prema tom mediju, a što se tiče HRT-a Mostar ići će se s inicijativom da Grad Mostar ponovno preuzme vlasnički udio od 45 posto u toj medijskoj kući, koji je Grad ranije ustupio Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a koja nikada nije preuzela prava i obveze zbog protivljenja bošnjačkih stranaka.
U slučaju da Grad ne prihvati takvo rješenja, Gradsko vijeće Mostara trebalo bi usvojiti odluku o ustupanju stopostotnog vlasničkog udjela u HRT-u Mostar županijama koje su spremne preuzeti prava i obveze, dodao je Ljubić.
Kada je u pitanju formiranje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku na državnoj razini Ljubić je rekao da se nastavljaju pripreme za njegovo pokretanje, što podržavaju sve stranke potpisnice Kreševske deklaracije.
"Mi danas imamo novinare na Federalnoj televiziji i BHRT-u koji perfektno govore hrvatski jezik, ali za nas to nije dovoljno. Hrvatski jezik je samo jedan segment. Radi se o sadržaju, temama i uređivačkoj politici. No, sve to ne znači da na tom kanalu neće raditi ljudi druge nacionalnosti", zaključio je Ljubić.
(Fena)
Vezani članci