Što trebaju znati građani BiH kada Hrvatska uđe u Europsku uniju
U odgovorima na postavljena pitanja građane, iscrpno su pojašnjene sve posljedice koje približavanje granice EU-a nosi za tvrtke, poduzetnike, poljoprivrednike, stočare, trgovce, studente, umirovljenike, radnike, bolesnike, pa i turiste... iz BiH. U suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih odnosa Direkcije za europske integracije uz pomoć ostalih ministarstva iz Vijeća ministara BiH, Pitanja su klasificirana kroz tematske cjeline: trgovina, rad, usluge i financije, putovanja, boravak i ostala prateća pitanja. Odgovori, kako piše u uvodu brošure koju Večernjak predstavlja u cijelosti svojim čitateljima sadrže informacije o situacijama u kojima se građani BiH svakodnevno mogu naći, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, školovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slično. U mnogim područjima članstvo Hrvatske u EU neće dovesti ni do kakvih promjena, odnosno već postojeći aranžmani i dalje će vrijediti, ali u puno njih hoće. Kao jedan od banalnijih ilustracija oko teme promjena, spomenut ćemo podataka da će turisti iz BiH od 1. srpnja ove godine ljetovati na jadranskoj obali po drugačijim uvjetima.
Morat će u lisnici imati 50 eura za svaki dan boravka u BiH. Prije putovanje, kućnim ljubimcima koje vode sa sobom ma more morat će priložiti putovnicu, zbog čega je kako se ističe u jednom od savjeta Direkecije za europske integracije BiH poželjno konsultirati ovlaštenog veterinara. Od oni eseniciojalnih stvari koji će se ulazaka RH u EU-u reflektirati na tržište BiH svakako je je za očekivati da radnici iz BiH zbog nepostojanja jezičnih barijera lakše dobiju zapošlenje u Hrvatskoj od primjerice nekih drugih članica EU-a. Građani BiHercegovine koji imaju i hrvatsko državljanstvo smatratće se građanima EU i uživati ista prava kao i hrvatski državljani iz Hrvatske, uključujući prava koja se odnose na zapošljavanje i slobodu kretanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog prostora.
Bh. građani moći će (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu djelatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Ugovor o socijalnom osiguranju između BiH i Hrvatske potpisan je 2000. godine i stupio je na snagu 1.11.2001. godine. Ovaj Ugovor je zaključen na neodređeno vrijeme, te će njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska RH u EU. od 1. jula 2013. godine. Hrvatska povući i iz CEFTA-e 2006, a trgovinski odnosi između RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit će definirani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kojeg su te zemlje sklopile s EU-om. Kako Hrvatska pristupanjem tržištu EU prestaje biti dio tržišta CEFTA, pojedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tržištu jugoistočne Europe, planiraju preseliti svoje pogone u najbliže susjedstvo u BiH.
Za stanovnike koji žive u pograničnom pojasu do pet kilometara od granice sa Hrvatskom, moći će prelaziti uz posjedovanje pogranične propusnice. Na temelju odredbi Sporazuma između BiH i RH o socijalnom osiguranju, državljani BiH, članovi obitelji aktivnih osiguranika i korisnici inozemnih mirovina i invalidnina, te njihovi članovi obitelji koji imaju stalni boravak u Hrvatskoj, koriste puni obim zdravstvene zaštite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu. Svojstvo osiguranika u RH se stječe prijavom mjesno nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Vezani članci