Neformalna grupa građana iz više stolačkih naselja, nazvana Stolački otpor, uputila je javni apel nadležnim institucijama na svim razinama vlasti zbog zabrinutosti izazvane masovnom izgradnjom solarnih elektrana na prostoru Komanja brda i širem području općine Stolac. Tvrde da je riječ o procesu prepunom pravnih i ekoloških nepravilnosti, koji se provodi bez znanja i suglasnosti lokalnog stanovništva.
Ernest Đonko, predstavnik Neformalne grupe građana iz naselja Kukavac, Ćuprija, Novo naselje, Uzinovići, Bokulja, Poplašići, Begovina, Pogleđe, Brade i Čaršija, u općini Stolac, za naš portal otvoreno govori o razlozima građanskog otpora protiv planirane (i već započete) izgradnje solarnih elektrana na Komanju brdu i širem području. U nastavku prenosimo razgovor.
Gospodine Đonko, kako i kada je započelo Vaše organizirano djelovanje protiv izgradnje solarnih elektrana u Stocu?
"Naše djelovanje je započelo nakon što smo 16. siječnja 2025. godine prisustvovali Javnoj raspravi o Nacrtu Prostornog plana Grada Stoca za period 2024.–2034. godine. Tada smo, zapravo, prvi put u potpunosti shvatili razmjere planiranog zahvata – preko 1.200 hektara državnog zemljišta trebalo je biti prenamijenjeno za poslovne zone, pretežno za solarne elektrane. Mnoge od tih odluka donesene su još 2021. godine, usred pandemije, kad građani nisu imali priliku uopće sudjelovati na raspravama.
Neformalna grupa građana je samo proizvod nezadovoljstva stanovnika Grada Stoca, koji su se u konačnici okupili da kažu dosta je više! Tad smo odlučili da moramo nešto poduzeti".
Tko sve čini Neformalnu grupu građana i kako ste se organizirali?
"Grupu čine stanovnici deset naselja smještenih ispod Komanja brda: Kukavac, Ćuprija, Novo naselje, Uzinovići, Bokulja, Poplašići, Begovina, Pogleđe, Brade i Čaršija. Okupili smo se spontano jer u Stocu ne postoje mjesne zajednice u skladu sa Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH, pa nemamo službene predstavnike koji bi nas štitili. Uvidom u nacrt Prostornog plana Grada Stoca, shvatili smo da će ogromna površina Grada osim Čaršije biti prekrivena solarnim panelima, pa smo se kao građani okupili i formirali Neformalnu grupu građana. Važno je napomenuti da je Zakon o principima lokalne samouprave Federacije BiH jedan od temeljnih zakona u Bosni i Hercegovini, koji regulira odnose između države i lokalne samouprave, kao i prava i obveze organa lokalne samouprave. Neprovođenje ovog zakona predstavlja ozbiljno kršenje demokratskih principa i vladavine prava. Ne postoji, znači, mjesna samouprava jer nemamo mjesne zajednice u skladu s važećim zakonima, i time su građanima oduzeta temeljna prava i onemogućeno sudjelovanje u donošenju bilo kakvih odluka vezanih za život i rad u lokalnoj zajednici".
Koji su glavni razlozi vaše zabrinutosti u vezi s ovim projektima?
"Prvo i osnovno – nitko nas nije pitao ništa. Drugo, najbliži solarni panel planiran je na samo 300 metara od prve kuće u Kukavcu. Treće, kompletna dokumentacija – okolinske dozvole, Elaborati i planovi zbrinjavanja otpada – pokazuje da su identični za više projekata, bez realne analize kumulativnog utjecaja na zdravlje, životnu sredinu i sigurnost".
Možete li pojasniti na koji način su elaborati upitni?
"Većina ih je doslovno kopirana. Studije se ne bave specifičnostima terena, ne uzimaju u obzir postojeću ekološku i sigurnosnu situaciju, niti analiziraju utjecaj na biljni i životinjski svijet. Posebno ističem da su uglavnom svi fotonaponski paneli koji se danas koriste napravljeni od stakla i aluminija, te da u sebi sadrže silicij i kancerogene tvari, te da će biti veliki problem kako nakon 30 godina zbrinuti toliki otpad. Ako uzmemo da je prosječna težina jednog panela oko 20 kg, te da će na površinu Komanja brda biti instalirano na 600 hektara s oko 60.000 panela tj. 1.200 tona otpada, na području Hodovo- Dubrave oko 800 tona otpada, to znači da će biti potrebno zbrinuti oko 2.000 tona otpada kojeg je koliko znam nemoguće reciklirati, no volio bih neka stručnjaci kažu svoje mišljenje".
Koje konkretne pravne korake ste poduzeli?
"Nakon javne rasprave, prikupili smo više od 200 potpisa i predali prigovor na Nacrt Prostornog plana. Time smo stekli status stranke u postupku, što nam omogućava pravnu borbu u skladu sa Zakonom o upravnom postupku FBiH. Također smo istražili i objavili niz podataka o prodaji državne imovine, temeljem javno dostupnih izvora poput katastar.ba i E-grunt.ba".
Jesu li iz gradske uprave ili investitori reagirali na vaše prigovore?
"Do sada – ne. Naša komunikacija uglavnom ide jednosmjerno. Tražimo odgovore, ali ih ne dobivamo. Umjesto toga, radovi se nastavljaju, platoi se izravnavaju, pristupni putevi grade, zemljište prodaje".
Koje posljedice očekujete ako se projekt nastavi kako je planirano?
"Ogromne. Prvo, mogućnost pojave bujica – već smo tri puta u zadnjih 100 godina imali katastrofalna plavljenja iz pravca Komanja brda. Ako se plato asfaltira i betonira, bez sanacije i zaštite, ugrožava se više naselja. Drugo, zagađenje okoliša, uništenje biljnih vrsta poput kadulje i vrijeska, nestanak pčelarstva, gubitak biodiverziteta. Treće, ogromne količine otpada koji nitko nije planirao adekvatno zbrinuti".
Šta zamjerate načinu na koji je cijeli proces vođen?
Prvo, potpuni izostanak transparentnosti. Drugo, ignoriranje lokalnog stanovništva. Treće, korištenje pandemije za donošenje ključnih odluka. I četvrto, pravno sporna raspolaganja državnim zemljištem – prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, lokalne vlasti to nisu smjele učiniti bez odluke državnog nivoa. Na stranici gradske uprave i u Službenim novinama pronašli smo odluke o oduzimanju državnog zemljišta, odluke o prodaji tog zemljišta, te na osnovu tih podataka putem web stranice katastar.ba i E-grunt.ba došli do zapanjujućih podataka. Da je uglavnom skoro cjelokupno područje predviđeno za postavljanje solarnih panela zapravo državna imovina koju je, ako griješim, neka me netko iz gradske uprave ispravi, tadašnja Općina Stolac odlukama prisvojila i prodala investitorima. Svi dokazi su u Službenom glasniku Grada Stoca i na portalima Katastra i E-grunta. Sve informacije uglavnom pružamo putem naše stranice na Facebooku, preko koje obavještavamo građane Stoca, kao i sve članove grupe iz čitave Bosne i Hercegovine o našim aktivnostima i koracima".
Kakve su bile reakcije drugih građana Stoca?
"Većina građana nije bila ni svjesna šta se planira, ali sada, kako informacije izlaze u javnost, raste zabrinutost. Ljudi su umorni od obećanja o razvoju dok realno ne vide koristi. Već sada imamo grupu sa stotinama članova, a podrška nam stiže i iz drugih dijelova BiH".
Jeste li u kontaktu s nevladinim organizacijama, stručnjacima ili pravnicima koji vam pomažu?
"Da, razgovaramo s pojedinim ekološkim organizacijama, stručnjacima za urbanizam, okoliš i pravo. Pravnu podršku dobivamo od Aarhaus Centra u BiH, kojeg smo kontaktirali odmah na početku. Oni nam pomažu u razumijevanju kompleksnih pravnih i ekoloških aspekata i podržavaju naš zahtjev za zakonitim, stručnim i transparentnim procesom".
Gradonačelnik Bošković tvrdi da će solarne elektrane biti "pokretačka snaga razvoja". Kako to komentirate?
"To stalno slušamo već godinama, ali od svega navedenog nismo vidjeli gotovo ništa. Iz gradske uprave stalno slušamo informacije: Grad Stolac ide u poslovni razvoj, napunit ćemo Budžet, bit će razvojnih projekata, novih zapošljavanja, izgradit će se Stolac, urediti parkovi, škole, ulice, turizam će procvjetati, ali od ovoga smo za ove četiri godine vidjeli veoma malo koristi. Veću korist je osigurala brza cesta Stolac – Neum u svakom smislu govoreći. Zamolio bih zato nadležne iz gradske uprave Stolac da objave podatke koliko je to novih radnih mjesta kreirano pokretanjem poslovnih zona? Kontinuirano slušamo termine gospodarski razvoj, pokretač gospodarstva...Javno pozivam nadležne da objave službene podatke o iznosu sredstava koja su osigurana u Proračnu Grada Stoca od ovih poslovnih zona".
Koliko je površina predviđena za solarne elektrane na području Stoca?
"Prema službenim podacima, gotovo 1.217 hektara – od čega samo Hodovo ima manji dio koji nije potpuno predviđen za solarne instalacije. GZ Komanje brdo sama ima 608 hektara. To je ogroman pritisak na prirodni prostor jedne male lokalne zajednice".
Kakve su vaše sumnje u vezi s prenamjenom zemljišta i prodajom državne imovine?
"Imamo osnovanu sumnju da je došlo do nezakonitog raspolaganja državnom imovinom. To je zemljište pripadalo državi, a Općina Stolac je njime raspolagala kao svojim, bez javne rasprave i bez uvida vlasnika – to jest svih građana BiH. Pozivamo da se utvrdi zakonitost tih odluka".
Što je s utjecajem na turizam, lovišta i druge oblike lokalne ekonomije?
"O tome se uopće ne govori. Izgradnja solarnih zona uništava staništa za divljač, biljke i insekte. Time direktno pogađa pčelare, ali i lovni turizam, koji je mnogima izvor prihoda. Također, velika područja šume i pašnjaka su već uništena, a najgore tek dolazi".
Koji su vaši konkretni zahtjevi prema institucijama?
Zahtijevamo hitnu obustavu izgradnje solarnih elektrana na Komanju brdu i drugim lokacijama dok se ne provedu:
• nezavisne stručne studije utjecaja na okoliš,
• revizija zakonitosti odluka o prodaji zemljišta,
• uspostava mjesnih zajednica,
• uključivanje građana u odlučivanje,
• osiguranje stvarnih benefita za lokalno stanovništvo.
Ovim putem izražavam svoju punu zabrinutost za zdravlje stanovnika Grada Stoca, te istovremeno javno pozivam Vladu HNK/Ž, nadležne resorne ministre, Ministra građenja i prostornog uređenja gospodina Bekira Isakovića, Ministra pravosuđa i lokalne samouprave gospodina Gorana Karanovića , Ministra trgovine turizma i zaštite okoliša gospodina Emila Balavca, Ministra privrede gospodina Zanina Vejzovića, nadležnog urbanističkog inspektora gospodina Slobodana Ajvaza, upravnog inspektora gospođu Đulu Alić, urbanističko-građevinskog inspektora Grada Stoca gospođu Željku Šutalo, predsjedavajućeg Gradskog vijeća Grada Stoca gospodina Edin Šatora, dopredsjedavajućeg Gradskog vijeća gospodina Kazimira Raguža, sve gradske vijećnike Stoca, kantonalnog pravobranitelja i kantonalnog tužitelja da po službenoj dužnosti u skladu sa svojom nadležnošću poduzme sve neophodne mjere i obustave izgradnju fotonaponskih elektrana na Komanju brdu i Dubravama i spriječe katastrofalne posljedice na stanovništvo i okoliš. Ako nisu sudjelovali u planiranju ovog scenarija, neka onda sada postupe u skladu s nadležnošću i zaustave započeto".
Vezani članci