Američki predsjednički izbori koji se službeno održavaju danas već su mjesecima globalno jedna od glavnih tema. Cijeli svijet iščekuje koga će birači, odnosno elektori u 50 američkih saveznih država izabrati da iz Bijele kuće u iduće četiri godine predvodi najveću svjetsku silu.
Svoja razmišljanja i stavove imaju i Hercegovci i Hercegovke, a da je suditi po rezultatima mini ankete na portalu Hercegovina.info, Donald Trump bi bez većih problema postao novi-stari predsjednik Amerike.
Naime, na pitanje iz naše ankete, koga od ovo dvoje kandidata podržavate, od 523 glasača, njih 383, odnosno 73,23 posto opredijelilo se za Trumpa, dok je 140, ili 26,77 posto svoj glas dalo demokratskoj kandidatkinji Harris. Ovo su rezultati zabilježeni do utorka, 5.11.2024. u 12 sati.
Anketa je još uvijek aktivna, pa imate priliku i vi izraziti svoje mišljenje.
U Mostaru su se na jednom reklamnom videozidu čak pojavili i plakati podrške Trumpu.
Inače, prema anketama agencije Gallup, tisuću hrvatskih ispitanika u globalnom istraživanju provedenom u 43 zemlje svijeta opredijelili su se za Kamalu.
Prema tom istraživanju, Kamalu Harris u Hrvatskoj podržava 50 posto ispitanika, Donalda Trumpa 34 posto, što donekle odudara od prosječnih rezultata koji pokazuju da Harris uživa podršku 54 posto ispitanika izvan SAD-a, a Trump samo 26 posto.
No Hrvatska se ipak našla u skupini zemalja koje navijaju za Harris, zajedno s Austrijom, Belgijom, Danskom, Švedskom, Norveškom, Finskom, Njemačkom, Francuskom, Irskom, Italijom, Poljskom, kao i Indonezijom i Japanom.
Uz Trumpa je prilično prepoznatljiva grupa zemalja: od Rusije i Mađarske, preko Srbije i Bugarske, do Irana, Iraka, Kazahstana i Sirije. U Srbiji čak 56 posto građana podržava Trumpa, što je najviše od svih zemalja u svijetu.
Čak dvije trećine ispitanika u 43 zemlje svijeta vjeruje da će ishod američkih izbora imati "velik ili jako velik" utjecaj na njihovu zemlju. Tako misli i pedeset posto Hrvata.
Kamala Harris popularnija je u Latinskoj Americi i Zapadnoj Europi, a Donald Trump u Istočnoj Europi i Jugoistočnoj Aziji. Najveću podršku Kamala Harris ima u skandinavskim zemljama, a Trump u Srbiji, Mađarskoj, Bugarskoj i Kazahstanu.
Američki predsjednički izbori podijelili su svijet, pa i naš dio Europe, po vrlo prepoznatljivim obrascima.
Predstavnici izbornih štabova Harris i Trumpa u pisanom odgovoru makedonskom servisu Glasa Amerike objasnili su stavove predsjedničkih kandidata uoči izbora u SAD-u koji se održavaju danas.
Potpredsjednica SAD-a i demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris izjavila je da će, ukoliko bude izabrana za predsjednicu, podržati zemlje Zapadnog Balkana u borbi protiv korupcije i nastavku euroatlantskih integracija, dok je bivši američki predsjednik i republikanski kandidat Donald Trump obećao ekonomsku suradnju i jačanje sigurnosti u tom području.
Predstavnici izbornih stožera Harris i Trumpa u pisanom odgovoru makedonskom servisu Glasa Amerike objasnili su stavove predsjedničkih kandidata uoči izbora u SAD-u koji se održavaju danas.
“Harris dosljedno zagovara unaprjeđenje demokracije, vladavine prava i borbu protiv korupcije. Borba protiv korupcije ključni je interes američke nacionalne sigurnosti, što je jedan od razloga zbog kojih je Harris potpuno posvećena unapređenju euroatlantskih aspiracija zemalja Zapadnog Balkana. NATO i EU počivaju na zajedničkim demokratskim vrijednostima, uključujući jake, neovisne i odgovorne institucije,” naveo je glasnogovornik izbornog štaba Kamale Harris u kratkom odgovoru na pitanje o budućoj politici demokrata prema Zapadnom Balkanu.
Američki predsjednik Joe Biden 2021. godine potpisao je izvršnu naredbu kojom se predviđa blokada imovine i zabrana ulaska u SAD određenim osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana, za radnje koje, između ostalog, uključuju korupciju.
Iz Trumpovog izbornog stožera su Glasu Amerike poslali nešto duži odgovor na pitanje o politici prema Zapadnom Balkanu.
Hristos Marafacos, potpredsjednik Nacionalnog komiteta za različitost u Trumpovom izbornom štabu, navodi da će, ako republikanski kandidat ponovo bude izabran, njegova politika “naglašavati pragmatična partnerstva usmjerena na stabilnost, ekonomske prilike i borbu protiv korupcije.”
“Trump razumije da pravi mir dolazi od jakih, samodovoljnih država. Njegova administracija bi se fokusirala na jačanje ekonomske snage i sigurnosti balkanskih zemalja, omogućujući im da se odupru korupciji i vanjskom pritisku. To znači podršku strateškim ekonomskim trgovinskim sporazumima i antikorupcijskim mjerama, ne samo riječima, već kroz djelotvorna partnerstva, dijeljenje resursa i obuku koja jača lokalne institucije,” naveo je Marafacos.
On tvrdi da je vanjska politika Bidenove administracije na Balkanu “obilježena neradom, praznim obećanjima i nedostatkom posvećenosti istinskom razumijevanju jedinstvenih izazova regije.”
Marafacos je rekao da se, umjesto provođenja značajnih ekonomskih inicijativa i inicijativa za razvoj u zemljama Zapadnog Balkana, Bidenova administracija opredijelila za pasivan pristup.
Tijekom prvog Trumpovog mandata, predstavnici Beograda i Prištine potpisali su Washingtonski sporazum u rujnu 2020. godine.
Vezani članci