ŠTO KAD NERETVA POCRNI Hidroelektrana Ulog prijetnja za živote u BiH i Hrvatskoj, izvođači radova zanemarili apele

Crna i mutna voda, mrtvi vodeni organizmi poput riba i rakova na površini, neke su od karakteristika koje se nikada ne bi mogle povezati sa smaragdnom i prepoznatljivom Neretvom koju pamte svi. To mišljenje će ostati iza nas, jer danas imamo potpuno drugačije slike i primjere iz naše okoline.

Hidroelektra Ulog, koja je pri samom kraju izgradnje i puštanja u pogon, prema riječima investitora, trebala je poštovati sve relevantne direktive Europske unije o zaštiti životne sredine. Ipak, prema riječima stručnjaka, ovaj cijeli projekt prolazi sa nizom grešaka, za čije ispravke je, čini se, kasno.

„Mi smo zakašnjela pamet“, kaže nam u razgovoru Muriz Spahić, geograf, profesor i akademik, a o tome najbolje svjedoči trenutak u kojem je gradnja započeta bez prethodnih istraživanja, osim ako izuzmemo ona koja su rađena još u bivšoj Jugoslaviji, prije više od 50 godina.

O čemu se radi?

Rađena na nepogodnom tektonskom tlu, na kojem bi i malo podrhtavanje tla napravilo velike probleme, ova hidroelektrana još malo doživljava svoj vrhunac izgradnje.

Da se mišljenja stručnjaka ne slušaju, studije utjecaja na okoliš ne poštuju, a investitori djeluju na svoju ruku, najbolje pokazuje i situacija u kojoj je punjenje ove brane započeto baš u najsušnijem razdoblju godine.

Kao negativan rezultat, koji je, upozoravaju stručnjaci, tek jedan od mnoštvo njih koji nam slijede, dobili smo nezapamćen pomor ribe, rakova i drugih organizama koji su utočište pronašli u Neretvi, a koji se u ovu najhladniju svjetsku ljepoticu, nekada smaragdne i očaravajuće boje, a danas pak crne - više nikad neće vratiti.

Ovakve odluke su morale dobiti potpis i dozvole iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, pa je nesumnjivo nebulozno prebacivati krivnju s jednih na druge, a jedna činjenica na kraju svakako ostaje usamljena – ukoliko dođe do najgoreg scenarija, kao što je pucanje brane, to bi moglo rezultirati odnošenjem velikog broja ljudskih života, ali i mnogih drugih promjena nizvodno. Jedna od kritičnih točki svakako bi bio i Konjic, koji danas u cijeloj općini broji oko 25.000 stanovnika.

Baš ovakav scenarij dogodio se nedavno u Libiji, povlačeći doslovno cijele četvrti u more, kada je više od šest tisuća ljudi poginulo i više od 15 tisuća nestalo. Dvije su se brane srušile pod pritiskom poplava, a žrtve se i danas nalaze.

Stručnjaci govorili, a nitko ih nije čuo

Zašto se o ovom ranije nije mislilo, profesori i stručnjaci kažu nam da su o ovome govorili još prije desetljeće, ali, reakcije su ipak izostale.

„Još prije deset godina upozoravao sam zajedno s drugim profesorima što će se potencijalno desiti ako se Hidroelektrana Ulog napravi, pa čak i Gornji horizonti koji su u završnoj fazi građenja. Jedna od stvari koja je evidentno prisutna jest da investitor ne poštuje ekološki prihvatljiv protok vode, odnosno biološki minimum. Zatvoriti branu u razdoblju kada nema vode je suludo i naravno vidimo posljedice. U ovom dijelu između hidrocentrale i strojare dolazi do pomora ribe, rakova i drugih organizama, a sve radi nedostatka protoka vode i kisika. Još jednom ću napomenuti da je ovo sve bilo očekivano i ništa nije iznenađenje“, rekao je za Hercegovina.info Sanel Riđanović, biolog i profesor.

Kako kaže, ovo nije prvi primjer da dolazi do pomora ribe.

Netko je dao dozvolu da se ne ispoštuju pravila gradnje

„Investitor bi se trebao držati pravila i naravno, jako puno organizama je uginulo, a oni kada jednom izumru s tog dijela rijeke, više nikad se neće vratiti. U principu, ovo je što je urađeno zapamtit će flora i fauna, koji će ostati trajno uništeni. Ovo je pogubno i ovaj projekt nikad nije trebao biti realiziran, ali nažalost – jeste. Posljedice su tu, tko treba odgovarati – investitori, koji su prouzročili ovu situaciju. Ja ću apelirati na nadležne službe, inspekcije, ministarstva da poduzmu nešto konkretno. Ako se ovo nastavi, imat ćemo ogroman problem, ne samo u ovom dijelu nego i nizvodno, a mi znamo vrlo dobro šta Neretva znači ne samo za Hercegovinu, nego za Metković, Opuzen i čitav dio delte rijeke Neretve“, istaknuo je Riđanović.

Nešto tu nije ispoštovano, jednostavno, studija utjecaja na okoliš ili nije ispoštovana u potpunosti ili nije dobro urađena, mišljenja je on.

„Problem postoji, jer imamo praksu kao primjer gdje se parametri nisu uvažili. Po meni, inspekcija bi trebala raditi na terenu, jer ovo je tzv. proba vodostaja da bi se vidjelo kako brana funkcionira. Ako taj dio pogodi malo jači zemljotres, može doći do urušavanja hidrocentrale zbog cijelog položaja“, rekao je Riđanović.

Punjenje akumulacije HE "Ulog" traje već više od 20 dana, zbog čega je Neretva nizvodno neprepoznatljiva.

„Zanimljiva je i gotovo crna boja akumulacije novog jezera koja je "neutralizirala" smaragdnu boju kao jedan od simbola Neretve. Pored navedenog, posebno su užasavajući prizori desetina mrtvih riba i rakove na koje smo naišli u dijelu ispod brane visine 53 metra, odakle se veći dio Neretve, kanalom dužine od oko 2,7 kilometara, preusmjerava u strojarsko postrojenje“, napisano je u jednoj objavi ispred Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Planirana akumulacija potopila bi dio Velje strane, koja predstavlja jednu od najnestabilnijih padina u regionu, te koja je podložna urušavanju, klizanju i spiranju.

„U kombinaciji s jačim zemljotresom i vodenom akumulacijom može izazvati katastrofalnu situaciju nizvodno, prvenstveno u Konjicu i ostalim naseljenim mjestima. HE "Ulog" je ekološka bomba i sigurnosna prijetnja te ovaj projekat nije smio biti niti ozbiljnije razmatran, a kamoli realiziran. Posljedice bi mogle biti fatalne“, upozorili su još jednom.

Izvođači radova nisu poslušali stručnjake

Muriz Spahić, geograf, profesor i akademik, za Hercegovina.info je govorio oštro, a za takvo mišljenje potkovao se čitanjem same studije utjecaja na okoliš, koja je urađena u svrhu radnje ove hidroelektrane. Nažalost, akademik je stava da smo svi kao društvo zakasnili.

„Uvijek djelujemo kad sve bude gotovo. Nije se počelo na vrijeme misliti, ja sam još prije jedno desetljeće govorio o ovoj temi. Imam osjećaj da se reagiramo kad je sve gotovo. Tuga je što će se desiti isto ovo za dvije-tri godine, kada prevezu vode iz Neretvinog sliva u sliv Trebišnjice, pa kad prestane voda izvirati, isto ćemo ovo govoriti. Mi smo zakašnjela pamet“, izjavio je Spahić za Hercegovina.info.

Oba entiteta dozvolila katastrofu

Nismo bezgrešni, ističe on, jer ovo se nije moglo uraditi bez dozvole oba entiteta.

„Dakle, netko je potpisao. Čitao sam studiju utjecaja na okoliš i studija je imam nekoliko zamjerki, pritom, ja ne govorim o biodivirzitetu nego o uvjetima stvaranja tog biodivirziteta. Nije dobro stanje, nije se vodila pažnja o tektonskim uvjetima, mjestu gdje se postavila brana i još mnogo toga. Scenarij može biti da brana vrlo lako pukne, loše je područje. Nije se dovoljno spomenulo to ni u studiji, trebalo se provesti još istraživanja, što je inače bilo planirano u prošloj državi, ali eto, ipak se odustalo, a mi smo uradili ovako“, objasnio je Spahić za naš portal.

Izvođači radova nisu poslušali stručnjake, bez istražnih radova, a isto je urađeno i s Gornjim horizontima, gdje iza 1950. godine nikakvi istražni radovi nisu rađeni, a gradnja je ipak započeta.

„Najgora stvar u svemu tome jest što okolišna dozvola nije zasnovana na tim postulatima, jer je to urađeno na bazi onih radova koji su stali prije 50 godina. Sada da se nešto zaustavi, kasno je. Eto, već je pola puna brana, a započeli su taj posao samog punjenja baš u najsušnijem razdoblju godine, što također svjedoči o mojim prethodnim tvrdnjama. Sve će se to odraziti, plašim se što će se dogoditi. Prijeti velika opasnost, bilo je primjera u svijetu, na primjer u Libiji, kada je nastradalo otprilike 15.000 ljudi. Hidro-bomba u vrlo nestabilnoj političkoj situaciji, na kraju krajeva“, zaključio je Spahić.

Europski Zakon o obnovi prirode

Jučer je na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode, čiji je cilj obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU do 2030. te narušenih ekosustava do 2050. i to obnavljanjem šuma, ponovnim natapanjem močvara i vraćanjem prirodnog toka rijeka.

Ovaj zakon sasvim će sigurno utjecati na kontriverzni projekt 'Gornji horizonti' u našoj zemlji.

Sredinom godine započeti radovi na izgradnji brane Pošćenje koja će biti dio hidroelektrane (HE) Dabar, jedne od ukupno tri planirane HE u okviru starog projekta Gornji horizonti.

Projekt novih hidroelektrana 'Gornji horizonti' u istočnom dijelu Hercegovine znači preusmjeravanje voda iz sliva Neretve, čime bi dovela do zaslanjenja te rijeke, koja je od ključnog značaja za poljoprivredu od Metkovića do Ploča, piše Raport.ba, na što je aludirao i akademik Spahić.

Brojna uduženja i savjesni građani apelirali su na zaštitu ovog smaragda, ali su njihovi glasovi zagušeni.

S novim zakonom sad ostaje horizont očekivanja.

Velika pobjeda lijepe Une

Inspekcija zaštite prirode Državnog inspektorata u Hrvatskoj danas je nakon niza prosvjeda organiziranih od strane građana donijela rješenje kojem je investitoru zabranjeno obavljanje radnji i radova na izgradnji male hidroelektrane (mHE) "Una mlin".

„U procesu ishodovanja dozvola i saglasnosti za realizaciju ovog štetnog projekta nije proveden postupak prethodne ocjene prihvatljivosti radova za ekološku mrežu, što je za Inspektorat bio dovoljan trenutak da naloži obustavljanje radova“, objavili su uz radosnu vijest iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Najveći naklon građanima i građankama koji su tijelima onemogućili izvođenje štetnih radova, kažu oni, a nama ostaje da vidimo u kojem pravcu će ići druge gradnje u ovoj oblasti i koliko će još proteći vode Neretvom, dok netko počne osluškivati glas prirode, a onda i stručnjaka.