ŠTO ĆE TRUMP S UKRAJINOM? Obećao je rat završiti za 24 sata, insajderi tvrde da će zalediti ukrajinski NATO put

Obećanje Donalda Trumpa da će okončati rat u Ukrajini do dana inauguracije sada ga stavlja u poziciju da mora birati između konkurentskih prijedloga savjetnika. Kako izvještava Wall Street Journal, kroz sve te prijedloge provlači se zajednička nit - oštro odstupanje od pristupa predsjednika Bidena naoružavanju Kijeva.

Tijekom kampanje za Bijelu kuću Trump je kritizirao Bidenovo postupanje s Ukrajinom, upozoravajući da je treći svjetski rat postao vjerojatniji i da je Kijev iskoristio Ameriku jer je besplatno dobio oružje vrijedno milijarde dolara. Rekao je da bi mogao brzo riješiti sukob dovodeći obje strane za pregovarački stol, ali nije otkrio kako bi to učinio, prenosi Index. 

Tijekom kampanje tvrdio da ima planove, ali...

"Ne mogu vam dati te planove jer, ako vam dam te planove, neću ih moći koristiti", rekao je Trump tijekom kampanje.

Kako donosi WSJ, Trump nije odobrio konkretan mirovni plan, koji bi trebao uključivati ideju o tome kako uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da sjednu za stol i pregovaraju. Iako su mu savjetnici ponudili ideje, samo će novoizabrani predsjednik, u dogovoru s ključnim suradnicima, odlučiti kako se nositi s tim osjetljivim pitanjem u kojem su ulozi izuzetni visoki.

"Svatko - bez obzira na to koliko je visoko pozicioniran u Trumpovom okruženju - tko tvrdi da ima drugačiji pogled ili detaljniji uvid u njegove planove o Ukrajini, jednostavno ne zna o čemu govori ili ne razumije da on sam donosi odluke o pitanjima nacionalne sigurnosti, a posebno o tako ključnoj temi kao što je ova", rekao je za WSJ bivši suradnik Trumpova Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Dvije su struje. Jedna želi prisiliti Kijev na značajne ustupke

Baš kao i u prvom Trumpovom mandatu, različite frakcije će se natjecati kako bi utjecale na republikansku vanjsku politiku. Tradicionalnije orijentirani saveznici poput Mikea Pompea, bivšeg šefa diplomacije koji se sada natječe za čelnu poziciju u Pentagonu, vjerojatno će se zalagati za pogodbu koja, čini se, ne bi donijela veliku pobjedu Moskvi.

Drugi savjetnici, posebice Richard Grenell, glavni kandidat za vođenje State Departmenta ili fotelju glavnog savjetnika za nacionalnu sigurnost, mogli bi dati prednost Trumpovoj želji da okonča rat što je prije moguće, čak i ako to znači prisiljavanje Kijeva na značajne ustupke.

Prijedlozi su u suprotnosti s Bidenovim pristupom dopuštanja Kijevu da diktira kada bi mirovni pregovori trebali započeti. Umjesto toga svi prijedlozi preporučuju tzv. "zamrzavanje rata", čime bi se učvrstilo rusko zauzimanje oko 20% teritorija Ukrajine, a Ukrajinu bi se prisililo da privremeno obustavi nastojanja da se pridruži NATO-u.

Prema jednoj ideji, Kijev bi obećao da 20 godina neće ući u NATO

Jedna ideja predložena u Trumpovom prijelaznom uredu, koju su opisale tri osobe bliske novoizabranom predsjedniku i koja nije prethodno prijavljena, uključivala bi obećanje Kijeva da se neće pridružiti NATO-u najmanje 20 godina. U zamjenu za to obećanje SAD bi nastavio slati Ukrajini oružje kojim bi se odvratio potencijalan budući ruski napad.

Prema tom planu, linija bojišnice bi se "zamrznula" i obje bi strane pristale na demilitariziranu zonu od oko 1300 kilometara. Tko bi nadzirao taj teritorij, ostaje nejasno, ali jedan je savjetnik rekao da mirovne snage neće uključivati ​​američke snage niti bi one dolazile od međunarodnog tijela koje financira SAD, poput Ujedinjenih naroda.

"Cijevi oružja mirotvoraca će biti europske"

"Možemo provoditi obuku i drugu podršku, ali cijevi oružja će biti europske", rekao je član Trumpova tima. "Ne šaljemo Amerikance da održavaju mir u Ukrajini. I ne plaćamo za to. Natjerajte Poljake, Nijemce, Britance i Francuze da to učine."

Taj prijedlog u nekim aspektima odražava komentare novoizabranog potpredsjednika J.D. Vancea tijekom intervjua u rujnu, kada je sugerirao da bi konačni sporazum između Ukrajine i Rusije mogao uključivati ​​demilitariziranu zonu, i to "jako utvrđenu kako Rusi ne bi ponovno izvršili invaziju".

Rusija bi, nastavio je Vance, zadržala teritorij koji je dosad osvojila i bila bi sigurna u neutralnost Ukrajine. "Ne pridružuje se NATO-u, ne pridružuje se nekim od ovih savezničkih institucija", rekao je Vance.

Ranije ove godine Keith Kellogg i Fred Fleitz, koji su služili u Trumpovoj prvoj Bijeloj kući, predstavili su Trumpu plan koji uključuje uskraćivanje oružja Ukrajini dok Kijev ne pristane na mirovne pregovore s Rusijom. Ukrajina bi još uvijek mogla pokušati vratiti izgubljeni teritorij, ali bi to morala učiniti kroz diplomatske pregovore.

Ne zna se koji će prijedlog Trump izabrati

Koju od ovih strategija će Trump slijediti - u cijelosti, djelomično ili uopće - nije jasno. Ali svaki potez da se započnu ukrajinsko-ruski mirovni pregovori, a kamoli da se postigne sporazum, suočava se s mnogim preprekama.

Kao prvo, Ukrajina i Rusija još uvijek imaju jako različite ratne ciljeve i ne žele ih promijeniti. S obzirom na to da ruske snage u Ukrajini napreduju sporo, ali postojano, Kremlj ne pokazuje sklonost pregovaranju, ali pokazuje spremnost na eskalaciju sukoba hibridnim napadima izvan svojih granica, kao što su diverzantske operacije u Europi.

"Ciljevi specijalne vojne operacije ostaju nepromijenjeni i bit će postignuti", objavio je Dmitri Medvedev, bliski Putinov saveznik i visoki ruski dužnosnik, nakon što je saznao za Trumpovu pobjedu nad potpredsjednicom Kamalom Harris.

Sam Putin je pak jučer prvi put komentirao Trumpovu pobjedu i njegove izjave o ratu u Ukrajini kazavši da je spreman na razgovore.

Moguć otpor saveznika u NATO-u, ali i samih Ukrajinaca

Kako navodi WSJ, može se očekivati i oštar otpor nekih NATO saveznika koji rusku agresiju na Ukrajinu vide kao neposrednu prijetnju vlastitim zemljama. Elina Valtonen, finska ministrica vanjskih poslova, rekla je da nije upoznata ni s kakvim konkretnim prijedlozima Trumpovog tima, ali je izjavila da ne bi trebalo biti nikakvih pregovora a da Ukrajina ne pristane na činjenicu da pregovara, i to pod svojim uvjetima.

Volodimira Zelenskog, čija zemlja uvelike ovisi o vojnoj i financijskoj pomoći SAD-a, Trump bi mogao prisiliti na pregovore lakše nego Putina, ali ukrajinski čelnik morao bi se boriti s vlastitom javnošću koja ustupanje teritorija smatra kapitulacijom pred Moskvom.

Trump je rekao da je opstanak Ukrajine važan za SAD, ali je više puta kritizirao Zelenskog, nazivajući ga "najvećim trgovcem", što je stav koji je zabrinuo neke dužnosnike u Kijevu jer implicira da bi SAD pod vodstvom Trumpa mogao pogurati rješenje koje ide u prilog Rusiji.

Zelenski je u srijedu čestitao novoizabranom predsjedniku na pobjedi i spomenuo je njihov rujanski sastanak u New Yorku. Ukrajinski čelnik također je srijedu rekao da je razgovarao preko telefona s Trumpom te dodao da su se obojica "složili održavati bliski dijalog i unaprijediti suradnju".