Stanić: Nemojte dozvoliti da se više ikada dogodi 'slučaj Dragičević'

Vidi originalni članak
- Ne dozvolite da se više ikada takav slučaj dogodi, ne samo zbog tog mladića Davida Dragičevića, njegove majke i oca, već i policije RS - rekao je Stanić u Narodnoj skupštini RS-a, tokom rasprave o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS u prošloj godini.

Tvrdi da zna da su određeni propusti napravljeni i u "slučaju Krunić".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Najveći problem policije, koja ima mala primanja, je politička obojenost - rekao je Stanić i pozvao da se da prednost struci i profesionalcima.

Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica je kazao da treba imati na umu objektivne okolnosti u kojima radi policija u RS.

- Negativne kampanje stvaraju lošu sliku o radu MUPRS-a - kazao je Mazalica i dodao da je, između ostalog, zbog toga povećan broj napada na policajce.

Tvrdi i da RS-a "ne bi bilo da nema policije".

Poslanik u Klubu SDS-a Nebojša Vukanović je rekao da je frapantan podatak da je lani svega 20.000 KM oduzeto od kriminalaca, a, kako kaže, pokradene su milijarde.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Najbolje je da ugasite Agenciju za upravljanje nelegalno stečenom imovinom u RS - tvrdi Vukanović.

Ukazao je da nisu procesuirane brojne afere, među kojima i ona u "Birču" za koju nisu odgovarali bivši litvanski vlasnici.

Poslanik PDP-a Draško Stanivuković je dodao da je "ovo najgori izvještaj policije od kada postoji RS te da će ostati upamćen po nerasvijetljenom ubojstvu Davida Dragičevića i batinanju građana".

Upitao je nadležne u policiji zašto tri narodna poslanika ne mogu dobiti odobrenje na Trgu krajinu, već ih šalju u park.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Direktor policije RS-a Darko Ćulum je u uvodnom riječi rekao da je MUPRS-a lani uspješno realiziralo poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, što se ogleda kroz ostvareno povoljno stanje sigurnosti u oblasti kriminaliteta i sigurnosti u saobraćaju, te očuvanju stabilnog reda i mira.

Zabilježen je pad kriminaliteta za 12,4 posto uz povećanje koeficijenta ukupne rasvijetljenosti.

Od ukupno 7.848 evidentiranih kaznenih djela, 82,9 posto čine kaznena djela općeg kriminaliteta, kojih je u odnosu na 2017. godinu manje za 11,1 posto.

Smanjen je i broj imovinskih kaznenih djela za 19,5 posto, posebno težih krivičnih djela, dok je broj kaznenih djela protiv života i tijela (666) veći za 8,6 posto, uz koeficijent ukupne rasvijetljenosti od 97,5 posto.

U izvještajnom periodu izvršeno je šest teških ubojstava i 12 ubojstava, od kojih su 10 izvršile nepoznate osobe, ali je naknadno rasvijetljeno sedam, tako da se u još tri slučaja radi na njihovom otkrivanju.

(fena)