Kada je policajac u Tuzli, hicima iz službenog pištolja, usmrtio nedužnu sugrađanku, građani ove zemlje su se našli u opravdanoj dilemi koliko ih postojeći sustav štiti, a koliko ugrožava.
Ubojstvo koje je šokiralo cijelu BiH otvorilo je jedno bitno pitanje: "U kakvom su psihofizičkom stanju policijski službenici u BiH, i tko nadzire njihove liječničke i psihološke procjene?"
Drugi slučaj koji je otvorio ovo pitanje u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo je nedavno samoubojstvo policijske službenice u Jablanici. Podsjećamo, pripadnica Policijske stanice Jablanica, Policijske uprave Konjic, izvršila je samoubojstvo ispred svoje obiteljske kuće u Jablanici, a javnost se zapitala, je li se taj događaj mogao spriječiti, odnosno je li imala na raspolaganju psihologa kojem se mogla obratiti po službenoj dužnosti?
Policijski posao je po mnogo čemu specifičan i jedinstven. On je tradicionalno socijalno angažirajući te podrazumijeva stres zbog rada s ljudima, donošenja brzih odluka koje mogu imati ozbiljne fizičke, zdravstvene, socijalne ili druge utjecaje na samog policijskog službenika, građane i javnost u cjelini. Upravo zbog niza rizika i opasnosti koje su povezane s policijskim poslom, policijske agencije trebaju provoditi česte psihološke obuke i liječničke preglede za svoje zaposlenike, a kako bi se tragični događaji spriječili.
Podaci do kojih je došao Centar za sigurnosne studije su zabrinjavajući. Od 16 policijskih agencija koje djeluju u BiH, njih 11 je za istraživanje dostavilo odgovore o provedenim liječničkim pregledima u svojim agencijama, kao i o psihološkim obukama koje su policijski službenici pohađali.
Od 11 agencija, koje su dostavile podatke, jedino su MUP Zeničko-dobojske (2023. godine), MUP Srednjobosanske (2020. godine) i MUP Posavske županije (2022. godine) proveli liječničke preglede za sve policijske službenike u zadnjih 10 godina.
MUP Tuzlanske županije je naveo da su liječnički pregledi rađeni 2022. godine samo za 300 policijskih službenika Jedinice za specijalnu podršku i Jedinice za narušavanje javnog reda i mira u većem obujmu.
"Izjava da su dalji pregledi obustavljeni, s obzirom na to da su rezultati bili poražavajući, zasigurno ne može osigurati povjerenje građana u rad policije, jer ukazuje da je nadležnima lakše obustaviti preglede nego se suočiti s realnošću", tvrde iz CSSBiH.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije kazali su Centru za sigurnosne studije kako su zadnji liječnički pregledi za policijske službenike vršeni 2003. godine, iako im Pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i fizičke zdravstvene sposobnosti za osobu koje se prima u policiju i policijskog službenika te o sastavu i načinu rada zdravstvenih komisija u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama (član 5. stav 1) nalaže da to rade svakih pet godina.
Razlog za neprovođenje liječničkog pregleda je neosiguravanje financijskih sredstava, tvrde iz MUP HNŽ. Također, naveli su da ove godine planiraju provođenje liječničkog pregleda za policijske službenike. Ono što je bitno napomenuti jeste i činjenica da su naveli da prema važećoj sistematizaciji radnih mjesta imaju predviđenu poziciju psihologa u svojoj Agenciji, ali da ista nije popunjena.
Ipak, pojedini zastupnici iz Skupštine HNŽ najavili su kako je novac za preglede policajaca iz ove županije već uvršten u proračun, te da će se o njemu raspravljati na sljedećoj sjednici Skupštine.
Za Hercegovina.info su iz CSSBiH kazali kako prema podacima koje su dobili od Županije Zapadnohercegovačke, sistematski pregledi za zaposlenike Ministarstva unutarnjih poslova će se vršiti u skladu s članom 26. Kolektivnog ugovora za djelatnike u Ministarstvu unutarnjih poslova ŽZH („Narodne novine ŽZH“, broj: 5/23 i 26/23) objavljenog dana 6.2.2023. a koji je i dalje na snazi.
Šokantan je i podatak da policijske agencije na razini države uopće nemaju zakonsko uporište za obavljanje liječničkih pregleda policijskih službenika i to je tematika kojom bi se moralo pozabaviti Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH.
Iz odgovora koji su pristigli, evidentno je da veliki broj policijskih službenka u BiH nema redovne zdravstvene preglede, kao i da se takva činjenica pravda nedovoljnim financijskim sredstvima u proračunima županija i entiteta, kao i nepostojanjem zakonskih i podzakonskih akata.
Pravilnici o provođenju liječničkih pregleda se također razlikuju od županije do županije. Ono što može dati određenu dozu optimizma građanima BiH jeste činjenica da je, nakon nemilih događaja, najavljeno provođenje liječničkih pregleda u većini policijskih agencija u BiH. Važno je također napomenuti da, od 11 agencija koje su dostavile podatke, samo njih 3 imaju angažiranog psihologa u svojim strukturama. Istovremeno, treba pohvaliti i činjenicu da većina policijskih agencija redovno šalje svoje policijske službenike na psihološke obuke.
S obzirom da se radi o utvrđivanju zdravstvenih sposobnosti policijskih službenika, koji su u skladu s važećim zakonima ovlašteni da primjenjuju policijska ovlasti, a jedno od njih je i upotreba smrtonosne sile, opravdanja bilo kakve vrste zbog neprovođenja liječničkih pregleda ne smije biti. Nebitno je da li se radi o finacijskim ili legislativnim preprekama, zakonodavne i izvršne vlasti moraju naći rješenje, jer su građani svoj život i sigurnost njihove imovine povjerili institucijama za provođenje zakona. Svaki propust nadležnih da riješe problem redovnog zdravstvenog pregleda policijskih službenika ih na ovaj način dodatno ugrožava.
Zaštita osobne sigurnosti i ustavom zajamčenih prava svakog građanina predstavlja jedan od najvažnijih zadataka demokratske države.
Vezani članci