SMOKVE U HERCEGOVINI NIKAD BOLJE 'Urod je fantastičan, a cijena nije skočila'

Kraljica Mediterana i izvor zdravlja kako je često nazivaju ove godine ima odličan urod u Hercegovini. Naravno, riječ je o smokvi. Iako su se brojni poljoprivredni proizvođači zbog vremenskih neprilika ove godine našli u problemima, oni koji se u Hercegovini bave proizvodnjom smokava itekako su zadovoljni. Jedan od najvećih proizvođača smokava u Hercegovini Hivzija Šator ne krije zadovoljstvo.

"Urod je fantastičan. Možemo čak reći i da ljudi koji imaju ogromno iskustvo u ovom poslu nisu mogli predvidjeti ovako dobru situaciju. Moram priznati da sam i sam iznenađen kakvu godinu imamo", kaže Šator za Hercegovina.info.

Vremenske prilike tijekom cijele godine bile su idealne.

"Onaj tko se razumije u smokvu i želi ju proizvoditi dobro zna koliko joj je potrebno navodnjavanje u vrijeme velikih vrućina koje smo imali. Uz navodnjavanje smokve te visoke temperature mogu podnijeti. Sada nam je stigla kiša kao naručena. Kada se tome pridodaju i one proljetne kiše koje smo imali, možemo reći da je smokva ove godine imala odlične uvjete, upravo po mjeri koja joj odgovara", ističe.

Iako u posljednje vrijeme pričamo samo o poskupljenjima, kod smokava to nije slučaj. Cijena je čak i blago pala.

"Gledajući skok cijena repromaterijala, mogu reći kako je cijena loša. No, enorman urod spašava situaciju, imamo znatno više kilograma nego prošle godine. Što se tiče otkupnih cijena, ona se prodaje do nekih 2,50 KM po kilogramu. Cijena je možemo reći i pala u odnosu na neke prošle godine kada se smokva mogla plasirati i po 3 KM za kilogram. Što se tiče cijena na tržnicama, ona se primjerice u Sarajevu prodaje za oko 5 KM".

Hivzija je najveći proizvođač smokava u BiH, a u berbu kaže ne bi mogao bez rodbine i prijatelja.

FOTO/Radio Čapljina

"Imamo preko 1200 zasađenih stabala. Radi se samo o jednoj sorti, jarakovki. Berba je započela krajem lipnja. Po stanju koje sada imamo, mislim da će berba trajati sigurno kroz rujan i listopad. Kada je riječ o beračima sigurno bi bilo problema da nije rodbine i prijatelja. Oni uvijek uskoče za pomoći", kaže Hivzija.

Kada su u pitanju proizvodi od smokve, Hivzija ističe kako za to jednostvano nema isplativosti.

"Tu je jednostavan odgovor. Svaka dodatna rađa, prerada i sušenje je veliki trošak, a kod nas puno toga nije regulirano. Velika je to žrtva bez pomoći države", zaključio je naš sugovornik.

Više od 500 zasađenih stabala smokve u Čitluku ima i Franjo Sušac. I on poput svog kolege ističe zadovoljstvo.

"Godina je odlična i imamo odličan urod. No, moram istaknuti kako on malo kasni pa će se berba odužiti. Trenutno je ona u punom jeku. Imamo više zasađenih sorti, ali prvenstveno je dobro urodila jarakovka, kao i tenica", rekao nam je Sušac.

Kada je u pitanju cijena on ističe kako se smokva na Veletržnici u Tasovčićima otkupljuje za oko 2 KM, dok je njezina cijena u maloprodaju uduplana, dok ona u turističkim mjestima u Hercegovini kao što su Neum i Međugorje doseže i do 6 KM po kilogramu.

Hercegovački proizvođači smokava svoj proizvod prvenstveno plasiraju na domaće tržište, na veletržnice u Čapljinu i Sarajevo, dok mogućnosti za dalji izvoz nemaju. No, ono što ih svakako može veseliti je to da barem nemaju problema s uvozom s kojim domaći proizvođači drugih poljoprivrednih kultura muku muče.