Litar ulja, za čiju je proizvodnju potrebno najmanje 500 kilograma ove biljke dostizao je na međunarodnom tržištu iznose od više tisuća maraka, prenosi Faktor.ba.
Na početku je sve izgledalo kao bajka, Hercegovci su iskrčili brda i doline i zasadili smilje. No, pretjeralo se, proizvodnja je bila veća od potražnje.
"Mnogo je ljudi krenulo baviti se proizvodnjom smilja. Svi su imali ogromna očekivanja. Međutim, došlo je do zasićenja tržišta, stalan je pad otkupne cijene i zato nemali broj malih proizvođača napušta ovaj posao" - kazala je za Faktor diplomirani inženjer poljoprivrede Erina Lasić, tajnica Grupacije proizvođača i prerađivača smilja pri Gospodarskoj komori Federacije BiH.
Veći proizvođači, pogotovo oni koji se bave i proizvodnjom eteričnog ulja, ipak imaju budućnost.
"Ulje i kozmetički proizvodi mogu se nabaviti u ljekarnama i trgovačkim lancima u BiH. Istovremeno, izvozi se u Sjedinjene Američke Države, Kinu, Veliku Britaniju, Njemačku…", ističe Lasić.
Od proizvodnje smilja, između ostalih, odustao je i Mustafa Trbonja iz udruge Eko Dubrave ČP.
"Odustao sam, nisam imao izbora. Mislim da je do sada najmanje 60 posto malih proizvođača u Hercegovini prestalo sa uzgojem smilja. Koji je razlog? Sada se otkup plaća 1,3 KM po kilogramu, a sve ispod 2,5 KM se ne isplati" - govori Trbonja.
Prema njegovim riječima, proizvođači nisu imali podršku nadležnih institucija.
"Proizvodnju smilja nije pratila adekvatna zakonska regulativa. Nije bila regulirana zaštita plasmana, kao ni izlazak na međunarodna tržišta. Imali smo ideju osposobiti uljaru za preradu smilja, ali bez podrške države sve je ostalo samo na inicijativi" - naglašava Trbonja.