SLUČAJ DODIK Kako se sukob interesa tolerira na najvišim razinama vlasti

Točno tri godine su prošle otkako je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) podnio prijavu protiv Milorada Dodika zbog sukoba interesa. Ipak, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Bosne i Hercegovine još uvijek nije donijela odluku u ovom predmetu, što potvrđuje da je institucionalna borba protiv korupcije i dalje pod političkim pritiscima.

Dodik, koji je tada obnašao dužnost člana Predsjedništva BiH, bio je u izravnom sukobu interesa jer su tvrtke u vlasništvu njegove obitelji poslovale s državom i primale značajne poticaje iz proračuna. Ovo je jasno kršenje Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH koji je tada bio na snazi. Međutim, unatoč brojnim dokazima o tim spornim poslovima, Komisija u prošlom mandatu nije provela postupak, a ni brojni drugi slučajevi nisu riješeni zbog blokada rada i političkog odlučivanja.

U međuvremenu je donesen novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji je trebao osigurati veću neovisnost tijela nadležnog za odlučivanje, ali je njegova primjena i dalje usporena – najprije zbog kašnjenja u izboru novog saziva Komisije, a potom i zbog donošenja podzakonskih akata.

Podsjetimo, TI BiH je u ožujku 2022. godine prijavio Milorada Dodika zbog poslovanja tvrtki njegove obitelji s državom. Tako su, prema podacima portala Capital.ba, tvrtke u vlasništvu obitelji Dodik 2021. godine dobile oko 370.000 KM iz Agrarnog proračuna i Kompenzacijskog fonda RS. Konkretno, prema podacima Agencije za agrarna plaćanja RS, pravne osobe „Fruit Eco“ iz Gradiške te „Agro voće“ i „Global Liberty“ iz Laktaša tijekom 2021. godine primale su pomoć za sanaciju štete od mraza, potporu za prodano i proizvedeno voće, regresirano dizel gorivo, protugradne mreže i slično.

Prvo poduzeće bilo je u tom razdoblju u vlasništvu Igora Dodika, drugo se, prema poslovnim registrima, tada vodilo na Goricu Dodik, dok su u trećem njih dvoje, u vrijeme kada su isplaćena navedena sredstva, bili navedeni kao suvlasnici. Osim toga, pravna osoba „Ugostiteljstvo Agape“ s.p., koja je bila u vlasništvu Dodikove kćeri, dobivala je poslove od Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske u iznosima koji prelaze zakonski dopušteni prag od 5.000 KM godišnje.

Iako zakon koji je tada bio na snazi jasno definira da poslovanje bliskih srodnika izabranih dužnosnika s državom predstavlja sukob interesa – a ta zabrana postoji i u novom zakonu – još uvijek nije poznato je li Komisija uopće pokrenula postupak u ovom slučaju, unatoč proteku tri godine od podnošenja prijave. Uzimajući u obzir da se radi o jednom od najviših dužnosnika u BiH, jasno je da se sukob interesa ne samo tolerira, već i institucionalno omogućava.

Osim problema na najvišim razinama vlasti, situacija je još alarmantnija na entitetskoj razini. U Federaciji BiH već deset godina ne postoji tijelo koje odlučuje o sukobu interesa, dok je u Republici Srpskoj zakonski okvir dodatno oslabljen posljednjim izmjenama zakona, a propusti nadležne Komisije praktički su obesmislili samu ideju suzbijanja sukoba interesa.

TI BiH upozorava da je suzbijanje sukoba interesa ključan preduvjet za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava – što je ujedno i glavni zahtjev na europskom putu BiH. Stoga apeliramo na hitno rješavanje ovog i drugih predmeta u kojima su dokumentirani slučajevi sukoba interesa, kao i na prestanak blokada antikorupcijskih tijela.