SKUPŠTINA HNŽ Je li inicijativa 12 zastupnika razlog zašto nema sjednice već dva mjeseca?

Z. Kolobara/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije nije održala sjednice već dva mjeseca, odnosno nisu se sastajali od 20. lipnja kada je održana posljednja. Na toj sjednici je usvojeno izvješće o radu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije za 2023. godinu i program za 2024. godinu, usvojeno je i izvješće županijskog pravobranitelja te je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iznijelo informaciju o potpisanim koncesijama za prethodnu godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od lipnja je muk i zatišje u skupštinskim klupama, a oporbeni vijećnici smatraju da je to zbog zajedničke inicijative koju je potpisalo 12 zastupnika.

"Zadnja sjednica Skupštine održana je u drugoj polovici lipnja, pa od tada do danas ništa. Već tada je prekršen Poslovnik o radu Skupštine jer su ispunjeni svi uvjeti za uvrštavanje u dnevni red točke o reviziji rada ZZO HNŽ, Ministarstava financija HNŽ i SKB Mostar. Naime, na inicijativu zastupnika HRS-a prikupljen je više nego dovoljan broj (12) potpisa za uvrštavanje točke u dnevni red. Očito vladajućoj koaliciji (HDZ BiH - SDA) ne odgovara predizborno vrijeme za otvaranje ovih tema. Uz, već najavljeni štrajk prosvjetara, očekuje nas burna politička jesen", prokomentirao je za hercegovina.info Ivan Odak, zastupnik HDZ 1990 u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.

'Inbox' bez materijala

"Teško je pitanje zašto nema sjednica. Osobno sam mišljenja da se kasni s dosta zakona koji su bili predviđeni da se donesu i to u više različitih ministarstava. Nekima su bili rokovi nacrta u drugom kvartalu, a dosta ih ima za treći i četvrti kvartal. Međutim, za to nema ni opravdanja ni razloga jer evo dva mjeseca smo bez skupštine. Izgleda da u 'inboxu' nema materijala, što onda govori puno toga o radu, tj. neradu Vlade HNŽ", smatra HRS-ov Mirko Vasilj koji ističe da se ovakvim ponašanjem nažalost ne krši poslovnik jer nigdje nije definirano koji je minimum održanih sjednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bijeg od sjednice

"Pa mislim da nemaju rješenje za našu oporbenu inicijativu koja nalaže tematsku sjednicu oko spornih institucija u nadležnosti Županije. Nisam nikada dobio odgovor na svoje pitanje upućeno kolegiju SKupštine, još ga čekam. Znam da se od pojedinih zastupnika tražilo da povuku svoj potpis, tu prije svega mislim na SDP. Smatram da HDZ bježi od tematske sjednice s istaknutim problemima, prije svega zbog stanja u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru", zaključio je za hercegovina.info Vasilj te dodao kako očekuje sjednicu početkom rujna, ali da je s ovakvim obrascem ponašanja od strane vladajućih to više odgovara sportskoj prognozi.

Rad Skupštine u fokusu nevladinih organizacija

Centri civilnih inicijativa (CCI) uputili su još prošlog mjeseca priopćenje za javnost u kojem ukazuju na kršenje Poslovnika Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) od strane predsjedatelja i njegovih zamjenika jer zahtjev trećine zastupnika Skupštine da se raspravlja o nepravilnostima u radu županijskih institucija nije realiziran, te od nadležnih u HNŽ-u traže da zaustave kršenje Poslovnika županijske Skupštine koji je temelj rada parlamentarnih institucija, te stabilnog i funkcionalnog demokratskog sustava.

“Nedopustivo je da rukovodstvo Skupštine krši Poslovnik pogotovo imajući u vidu da je u pitanju izuzetno važna zastupnička inicijativa za uspostavu nadzora nad procesom otklanjanja nepravilnosti i slabosti u radu kantonalnih institucija. Inicijativa zastupnika odnosila se na revizorska izvješća za 2022. godinu za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Ministarstvo financija HNŽ-a i Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a. Međutim, tijekom ove godine bit će objavljeni revizorska izvješća i za HNŽ i Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” Mostar. Ovo je posebno značajno imajući u vidu da su u pitanju institucije koje koriste javni novac i koje su izuzetno važne za građane ove županije”, navode iz CCI-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za 2022. godinu, ukupan postotak ponovljenih preporuka iznosi 43 posto, što ukazuje na to da institucije nastavljaju raditi s nepravilnostima.

Vezani članci