Javna je tajna način rada Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru kada je u pitanju odnos prema zaposlenicima. Naime, zaposlenici uglavnom nemaju uplaćene doprinose, a uplate im se retroaktivno tek kada odu u mirovinu. Svih tih godina SKB ne uplaćuje doprinose, a legalizaciju ovakvog rada dala je i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine svojim odlukama.
Mnogi će se zapitati kako je moguće tako poslovati kada mali obrtnici budu strogo kažnjeni ukoliko inspekcija pronađe bilo kakve nepravilnosti u radu, no ovakav rad 'blagoslovila' je federalna Vlada 27. listopada 2022. godine odlukom o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju. Što omogućava ta odluka?
Prema toj odluci Vlade trebala bi se uraditi neka reorganizacija javnih poduzeća i rok tog procesa je neograničen, a prema zakonu o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH propisano je da se ne može pokrenuti prinudno izvršenje dok traje postupak financijske konsolidacije.
Iz Porezne uprave FBiH za hercegovina.info potvrdili su kako se radi o ogromnom dugu koji je SKB godinama nagomilao, a uz podršku politike ne mora niti misli rješavati.
"Ukupan dug Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru koji se vodi u Županijskom Poreznom uredu u Mostaru - odsjeku prinudne naplate iznosi 115.175.043,69 maraka", stoji u odgovoru za naš portal.
Sveučilišna klinička bolnica Mostar do srpnja 2024. godine uplatila je na ime doprinosa zaposlenih i poreza na dohodak ukupno 1.877.021,04 maraka.
Prema federalnom zakonu postupak se podnosi na zahtjev odgovorne osobe u javnoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno u ovom slučaju ravnatelja Ante Kvesića, no njegov zahtjev mora odobriti i Upravni odbor SKB Mostar. Nakon toga se podnosi nadležnom ministarstvu zdravstva koji se nakon toga usuglašava s ministrom financija poslije čega se sačinjava prijedlog odluke koje mora usvojiti Vlada FBiH.
Dugovanja po osnovu poreznog duga utvrđena ovim zakonom mogu se izmiriti reprogramiranjem poreznog duga, jednokratnom uplatom ili preuzimanjem poreznog duga od strane osnivača i/ili suosnivača zdravstvenih ustanova.
Nejasno je i kako bi SKB Mostar mogao otplatiti dug jer slučaj reprogramiranja, odnosno otplate u ratama ne prepoznaje ovako ekstremne slučajeve.
Jedna godina za reprogramirani porezni dug u iznosu do 500.000 KM, Tri godine za reprogramirani porezni dug u iznosu od 500.001 KM do 1.500.000 KM, pet godina za reprogramirani porezni dug u iznosu od 1.500.001 KM do 5.000.000 KM te deset godina za reprogramirani porezni dug preko 5.000.000 KM.
Na sjednici Vlade u listopadu prije dvije godine odlučeno je da se ide u financijsku konsolidaciju i/ili restrukturiranje SKB Mostar i sarajevskog KCUS-a nakon procjene podnijetih dokumentiranih zahtjeva za pokretanje postupaka financijske konsolidacije dugovanja i restrukturiranja, kao i odluka upravnih odbora ovih zdravstvenih ustanova.
Tada je odlučeno da je za SKB Mostar predviđeno 20 milijuna maraka.
Kako je, između ostalog, navedeno u programu, SKB Mostar je dugi niz godina u stanju nelikvidnosti. Pored ostalog, ukupne obaveze za poreze i doprinose su na dan 31.prosinca 2021. godine iznosile oko 59,2 milijuna maraka i odnose se na dugovanja od 2008. do 2021. godine, a značajna su i dugovanja prema dobavljačima lijekova i medicinskog i ostalog materijala. SKB Mostar je, prema tadašnjoj odluci, trebao provesti financijsku konsolidaciju i zbog neadekvatnosti kapitala. Naime, akumulirani gubici su premašili ne samo polovicu već i ukupan iznos osnovnog kapitala i na dan 31. prosinca 2021. godine su iznosili oko 86,3 milijuna maraka iznad visine kapitala.
Prema izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH, Sveučilišna klinička bolnica Mostar nalazi se u ozbiljnim financijskim problemima s dugom koji je za 2023. prelazio 90 milijuna maraka. Bolnica svojim zaposlenicima isplaćuje samo neto plaće, bez uplate poreza i doprinosa, što dovodi do toga da praktički rade na crno.
Revizori su utvrdili da bolnica nema konkretan plan za sanaciju dugova, a njezina kratkoročna imovina daleko je ispod razine potrebne za izmirivanje obaveza. Dug prema dobavljačima iznosio je 89 milijuna maraka, a ukupne kratkoročne obaveze dosezale su gotovo 178 milijuna maraka. Unatoč upozorenjima, menadžment bolnice nije poduzeo mjere za smanjenje troškova niti osigurao stabilnost poslovanja.
Poseban problem predstavljaju porezi i doprinosi zaposlenicima, koji već duže vrijeme nisu uplaćivani. Na kraju 2022. godine, obaveze prema državi iznosile su preko 81 milijun maraka. Zbog toga mnogi zaposlenici nemaju osiguranje za mirovinu i zdravstvenu zaštitu.
Mostarska bolnica na vrhu je popisa poreznih dužnika bila i prošle godine. Tada su bili visokopozicionirani s više od 102 milijuna maraka duga.
Vezani članci