SJEČA ŠUME NA ZAŠTIĆENOM PEJZAŽU Na strani Kladnja nema rampe, video nadzora, niti nadzornici kontroliraju kamione

Zaštićeni pejzaž Konjuh često je zaštićen samo na papiru i ne razlikuje se od ostalih šuma u našoj zemlji koja služe za sječu i krađu stabala, tvrde sugovornici Inforadara, aktivisti iz tuzlanske Karton revolucije. Pojašnjavaju kako je najgori odnos na ovom zaštićenom području na strani Kladnja, gdje ne postoji ni rampa, ni video nadzor, niti nadzornici imaju bilo kakvu dozvolu kontrolirati kamione koji izvoze drva sa zaštićenog pejzaža.

„Mi smo jednim videom dokazali da je to tako, zaustavljali smo kamione. Tamo ljudi sjede, ne zato što oni neće, već zato što im se ne dozvoljava kontrola i nemaju nikakve svrhe. Dok na strani Banovića postoji rampa i bar neki nivo zaštite. Ključni problem je u Kladnju gdje JU Zaštićeni pejzaž Konjuh ne postoji, nema nikakvu svrhu ni ulogu, što je dovoljan pokazatelj koliko su tamo poštuje zakon. Zaštićeni pejzaž je proglašen onako, a nikakve razlike nema u drvetu ispred moje zgrade i drvetu s kojima se opskrbljuje Tuzla, Banovići i Živinice vodom. To je osnovni problem, zato što se gore krade šuma, to je svima jasno, sve je to uvezano i teško da se raskrinka“, započinje priču Adi Selman iz Karton revolucije.

Zvjezdan Karadžin, profesor i bivši ministar prostornog uređenja i zaštite okoline TŽ, kaže da su JP Šume Tuzlanske županije dd Kladanj sjekli drvo tamo gdje se njima isplati, a nisu se bavili sanitarno sječom oboljelog drveća. Dodaje da se nitko se ne bavi time i te prakse se trebaju promijeniti.

„Dok sam bio ministar nastojao sam povežati proračun Zaštićenom području Konjuh jer u zaštićenom području imaju svega dva tri rendžera koji ne mogu pokriti sav taj teren. Šume TŽ su problematične jer nisu nikad poslovale dobro. To bi trebalo promijeniti. Ja ne znam da iz ovog poduzeća iskorištavaju šume ali sam čuo priče da netko tko radi tamo upiše dijete na fakultet i kupi mu stan. Ne radi se kako treba, treba napraviti sustav. Imamo šumu ali to ne znači da je treba sjeći kako god“, kaže  Karadžin.

Sugovornici nisu mogli procijeniti novčanu štetu učinjenu sječom drveća, a odgovor na to pitanje nema ni JU Zaštićeni pejzaž Konjuh koje se brine o tom području.

Redakcija InfoRadar kontaktirala je JU Zaštićeni pejzaž Konjuh koji su kazali da je procedura postavljanja videonadzora pokrenuta u rujnu prošle godine, a da je rampa sporna jer se radi o regionalnoj cesti gdje nije dozvoljeno postavljanje takvih objekata.

„Trenutno se čeka dozvola, odnosno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka BIH kao ovlaštene institucije, za mogućnost uspostavljanje sustava videonadzora u prostoru ZP Konjuh“, kažu iz JU Zaštićeni pejzaž Konjuh.

 „Te nemaju otkucan pravilnik o video nadzoru, te da se ne može postaviti na regionalnoj cesti. Mi smo onda kao udruženje kucali pravilnik o video nadzor, organizirali sastanke sa Direkcijom cesta TK da se to uradi, a oni to nikada još nisu napravili iz nekog straha. Oni nama još nikada nisu rekli razlog zašto to nisu uradili, dok su JP Šume TK d.d. Kladanj i Općina Kladanj izrazito protiv postavljanja rampe i video nadzora, a koji je razlog mi stvarno ne znamo, jer ne žele to službeno priopćiti. Mi ćemo nastaviti da guramo tu rampu i video nadzor. Video nadzor zagovaramo gdje bi rendžeri imali zadatak da jednostavno evidentiraju svaki kamion na kraju radnog dana i da postoji arhiva izvoza sirovina, te bi se lakše identificirale krađe“, ističe Selman.

Tko je nadležan za nadzornike?

Iz JU Zaštićenog pejzaž Konjuh za InfoRadar su kazali kako njihovi nadzornici, u skladu sa zakonom, imaju mogućnost zaustavljanja i kontrole vozila koja ulaze i izlaze iz ovog prostora u slučaju osnovane sumnje u nedozvoljene radnje. Isti odgovor, odnosno da nadzornici JU Zaštićenog pejzaža Konjuh mogu kontrolirati vozila u slučaju sumnje na nedozvoljene radnje, dobili smo od Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanske županije.

Iz JP Šume Tuzlanske županije d.d. Kladanj za InfoRadar su istaknuli da rad nadzornika nije u njihovoj nadležnosti.

„Kamione koji prevoze šumske drvne sortimente već zaustavljaju nadležna lica iz JP Šume TŽ (interni vid kontrole), županijska inspekcija, federalna inspekcija, uposlenici MUP-a“, kazao je Almir Huskić, direktor JP Šume Tuzlanske županije d.d. Kladanj, te dodao da se ne protive izgradnji rampe i prateće opreme.

Redakcija InfoRadar kontaktirala je i Općinu Kladanj koji su u odgovoru istaknuli kako im je uskraćena sva nadležnost kada je u pitanju upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem kao i zaštićenim područjem.

‘Siječe se drveće u zoni B, koja je 75 % zaštićenog područja’

Prije skoro 20 godina urađen je elaborat o spomeniku prirode Konjuh, gdje su stručnjaci utvrdili i dostavili vladi da se Konjuh proglasi spomenikom prirode. Taj prijedlog nije usvojila Vlada Tuzlanske županije, a razlog tome, kako navode iz Karton revolucije, je šumarski lobij kojem to nije odgovaralo.

Nakon toga, 2008. godine došao je na red da se usvoji Prostorni plan Tuzlanske županije, za narednih 20 godina, u kojem se planina Konjuh tretira kao spomenik prirode, te je samim tim došlo na red da se Konjuh zaštiti na neki način.

„S obzirom na to da je šumarski lobi već ranije izjasnio bojkot, samoinicijativno bez mišljenja stručnjaka, Konjuh se nije proglasio spomenikom prirode, već zaštićenim pejzažom koji je niži nivo zaštite od spomenika prirode. Iako je u samom nacrtu zakona bio jedan korektan prijedlog, između nacrta zakona i njegovog konačnog usvajanja, ubacuje se dio da se dozvoljava sječa u skladu sa šumsko-privrednim osnovama. Nakon toga je izrađen desetogodišnji plan sječe gdje nisu uopće konzultirani ni općine, ni zaštićeni pejzaš. Na osnovu šumsko-privredne osnove, za koju šume nikog nisu konzultirale, sjeklo se drveće u zoni B zaštićenog pejzaža, koja je 75 % zaštićenog područja. Nikakve razlike u sječi nije bilo između te šume i šume na nekom drugom području“, pojašnjava Selman.

Iz JU zaštićenog pejzaža Konjuh kazali su da u skladu sa Zakonom o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom, na Konjuhu u zoni B, dozvoljena je sječa šume u skladu sa šumsko-privrednom osnovom (ŠPO).

„Da bi se zaustavila sječa šume u B zoni zaštite mora se izmijeniti Zakon o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom Konjuh, od strane Skupštine Tuzlanske županije“, navode iz JU Zaštićeni pejzaž Konjuh.

Almir Huskić, direktor JP Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj, kazao je svaka sječa šume je prvenstveno uzgojna mjera u cilju postizanja optimalne strukture šume.

„U zoni B se sječa vrši u skladu sa ŠPO, što znači da se radi o strogo kontroliranim radovima koji se odvijaju u skladu sa svim zakonskim propisima iz oblasti šumarstva i vodozaštite“, kaže Huskić.

Borba aktivista za veći stupanj zaštite

Kako bi se zaustavila nekontrolirana sječa šuma, aktivisti Karton revolucije podnijeli su građansku inicijativu krajem 2022. godine, u kojoj su tražili izmjene Zakona o zaštićenom pejzažu Konjuh. Ovu inicijativu, u skladu s Ustavom TŽ, potpisali su građani i građanke Tuzle, Banovića, Živinica, ali drugih gradova.

„Treba istaknuti kako je ovo jedini zaštićeni pejzaž, čak u cijelom svijetu, gdje je dozvoljena šumsko-privredna sječa u B zoni zaštite. Mi smo se pozvali na međunarodne dokumente i domaće zakone, te smo tijekom 2023. godine pokušavali da se to nađe na sjednici vlade Tuzlanske županije. Vlast ove županije ovo smatra udarcem za šumarski sektor, zato što su prilično orijentirani na Konjuh i neće da se usmjere na druge planine, ali i druge načine dobivanja sirovina. Oni su orijentirani na bukvu koja je za namještaj, ne žele se fokusirati na pelet i slično“, kaže Selman.