Sefer Halilović izravno je zapovijedao postrojbama koje su počinile ratne zločine

Aktualni savjetnik bošnjačkog člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, Fikret Muslimović u svojoj knjizi pod naslovom „Lažovi i ubice" ukazuje na razne činjenice koje bacaju novo svjetlo na zločine koje je Armija R BiH počinila u Grabovici, Trusini i Uzdolu. Muslimović navodi da samo istina može pomoći da se veze Hrvata i Bošnjaka poprave te da se poboljša međunacionalno pomirenje. Ovom knjigom autor je upotpunio činjenice koje je ranije iznio u svojoj knjizi „Argumenti i sjećanja o ratu". U tom kontekstu naglasak je na dosadašnjem obmanjivanju naroda u BiH u vezi sa zločinima Armije R BiH nad Hrvatima u dolini Neretve 1993. godine. Naime, Muslimović navodi da je najodgovornija osoba za zločine koji su se dogodili u Grabovi, Trusini i Uzdolu Sefer Halilović. Upornost Sefera Halilovića da prikrije istinu i plasira laž, razmjerna je količini postojećih argumenata, upravo o Halilovićevoj političkoj, moralnoj, zapovjednoj i pravnoj odgovornosti za zločine u Trusini, Grabovici i Uzdolu.

Kada su u pitanju zločini u Trusini, Muslimović navodi da je Sefer Halilović izravno zapovijedao postrojbama čiji su pripadnici sudjelovali u borbama u kojima su se dogodili zločini. On je naredio ofenzivne aktivnosti tih postrojbi, navodi Muslimović. Kao načelnik ŠVK, Halilović je više puta boravio na prostoru Konjica. Bio je informiran o svim bitnim pitanjima, između ostalog i o borbenim aktivnostima na tom bojištu. Da je Sefer odmah saznao za zločine u Trusini potvrđuje snimka njegovog sastanka s generalom HVO-a Milivojem Petkovićem u Jablanici 4. svibnja 1993. godine. Iako je znao, Sefer ništa nije poduzeo da se izvršitelji tog zločina identificiraju i kazne, naglašva u knjizi Muslimović. Sefer je poduzimao mjere radi prikrivanja da su se dogodili zločini u Trusini, navodi Muslimović. Zbog toga što ništa nije poduzimao u odnosu na zločine u Trusini, zločini su se ponovili pet mjeseci kasnije, i to u operaciji kojom je Halilović osobno zapovijedao s isturenog zapovjednog mjesta u Jablanici. Riječ je o zločinima koji su se dogodili u Grabovici i Uzdolu.

Da je Sefer u svojoj nadležnosti poduzeo mjere da se istraži i sankcionira zločin u Trusini, velika je vjerojatnost da se zločini u Grabovici i Uzdolu uopće ne bi dogodili, navodi Muslimović. U tom kontekstu Muslimović piše kako je Sefer Halilović istog dana kada se dogodio ratni zločin u Grabovici saznao za njega, ali je slagao da je za njega saznao 36 sati kasnije, iako postoji dokument da je bio u Jablanici prije podne 9.9. 1993. godine i da je u noći 8. na 9., iste godine kada se dogodio zločin, prespavao na prostoru Jablanice. Muslimović također piše kako je Halilović zahtijevao od novinara Šefke Hodžića da ne objavljuje činjenice o zločinima u Grabovici, a zatim da ne objavljuje činjenice o zločinima u Uzdolu. Umjesto istrage o zločinima u Grabovici i Uzdolu, Sefer je inzistirao da se nastavi operacija. Sefer čak nije izvijestio o zločinima u Grabovici ni svog nadređenog Rasima Delića. U izvješću od 19.9. 1993. godine Sefer nijednom jedinom riječju nije naveo da su se dogodili zločini u Grabovici i Uzdolu, navodi Fikret Muslimović. Da je Armija R BiH postojala kada se Halilović vratio u BiH s oslobađajućom presudom Haaškog suda i da je on u toj situaciji imao status njezinog pripadnika, faktori zapovijedanja bi protiv njega morali pokrenuti vojno disciplinski postupak, te u vezi zločina u Grabovici, Uzdolu i Trusini sagledati činjenice njegovog destruktivnog djelovanja i suprotstavljanja autoritetima civilnog vrhovnog zapovjedništva, navodi Muslimović.

vecernji.ba