SARAJEVO NIJE VIŠE POVLAŠTENO 'Županije su godinama gubile milijune i to nikog nije zanimalo. Žalosno je da je naš angažman bio ismijavan'

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Novi zakon je usvojen na prijedlog SDA-ovih zastupnika sa 62 glasa za, njih 8 je bilo protiv, a 5 suzdržanih. Ovim izmjenama Sarajevska županija će ostati bez milijuna na koje su navikli jer će se smanjiti ponder na osnovu kojeg su dobivali više javnih prihoda od drugih.

Udruga Vrisak iz Mostara je pionir borbe za pondere koji su stvarali neravnomjernu podjelu javnih prihoda. Udruga je još krajem 2014. godine ukazivala na ovu problematiku, a za hercegovina.info svoja iskustva s "vjetrenjačama" podijelio je Vedran Arapović, predsjednik udruge.

"Kao društveno odgovorni, mladi ljudi s jasnom ambicijom da pokušamo uraditi nešto korisno za naše društvo u priču smo ušli prije 8 godina. Statutom Udruge kao jedan od ciljeva navedena je borba protiv regionalne diskriminacije, a u FBIH nemate veći problem regionalne diskriminacije od Zakona o pripadnosti javnih prihoda. Prvu ozbiljnu analizu Zakona o pripadnosti javnih prihoda uradio je Institut za društveno politička istraživanja sa sjedištem u Mostaru, a nakon što su se tuzlanski profesori okupili u Tuzlansku inicijativu samo par dana kasnije i naša udruga se uključila u ovu tematiku. Nadali smo se da ćemo jednog dana biti kotačić promjene koja će rezultirati povratkom značajnog dijela sredstava u sve one županije koje su po ovom osnovu bili diskriminirane", priča nam Arapović.

Ovih dana Zastupnički dom je izglasao novi zakon koji treba biti potvrđen u Domu naroda.

"Zastupnički dom FBIH je sa 62 glasa usvojio izmjene zakona o pripadnosti javnih prihoda kojim se smanjuje ponder (posebni koeficijent) Sarajevske županije u prvoj godini na 1,5, u drugoj na 1,4, a u trećoj godini na 1,3. Ovim činom nepravda nije u potpunosti, ali jest djelomično ispravljena. Ista inicijativa treba biti potvrđena u Domu naroda", nastavlja.

Novac od javnih prihoda dijeli se po više kriterija, ali privilegije su dobivali samo pojedini.

"Dakle, 57 % na osnovu broj stanovnika županije, 6 % na osnovu površine županije, 24 % na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju, 13 % na osnovu broja učenika u srednjem obrazovanju. Problem nije u ovoj formuli, problem je što je članak 9. Zakona o pripadnosti javnih prihoda definirao posebne koeficijente, pa je tako posebni koeficijent na temelju ovog Zakona dobila: Sarajevska županija 2,  Bosansko-podrinjska 1,8 i Hercegbosanska 1,1. 2014. godine je došlo do izmjene i dopune Zakona o pripadnosti javnih prihoda te je posebni koeficijent dobila i Posavska županija 1,5, a 2015. godine došlo je do sitnih promjena gdje je smanjen koeficijent Sarajevske županije na 1,958, ali je uveden poseban kriterij koji se odnosio na funkcije financiranja grada Sarajeva u iznosu od 0,25.

U raspodjeli javnih prihoda posebni koeficijent koji je imala Sarajevska županija množili bi se 2x s brojem stanovnika, 2x s površinom županije, 2x s brojem osnovnoškolaca i 2x s brojem srednjoškolaca. Zbog te činjenice smo i imali ogromne disproporcije u proračunima Sarajevske županije u odnosu na druge županije", ističe Vedran Arapović.

Više love omogućava i gomilanje (bespotrebne) administracije.

"Prema analizi koju smo radili zaključno sa 2015. godinom vodili smo se isključivo ukidanjem pondera 2 za Sarajevsku županiju. Da nije bilo pondera koji je imala Sarajevska županija, Tuzlanska županija bi u svoju kasu uprihodovala približno 400 milijuna maraka više u razdoblju od 2006. do 2015. godine, Zeničko-dobojska županija oko 320 milijuna više, dok bi HNŽ u istom razdoblju uprihodovala oko 230 milijuna više. Iako izračun još nisam stigao napraviti moja pretpostavka je da je HNŽ u narednih u narednih 6 godina izgubila još nekih 160 milijuna, tako da gubitak HNŽ od neizravnih poreza u razdoblju od 2006. do 2021. godine iznosi nekih 390 milijuna maraka.

Proračun HNŽ za 2022. godinu je nekih 265 miliona, tako da je jasno vidljivo o kakvim gubicima ovdje govorimo. Najveće disproporcije možemo vidjeti u proračunima županija, tako možemo vidjeti da Sarajevska županija izdvaja za kulturu oko 40 konvertibilnih maraka po glavi stanovnika, dok smo mi u HNŽ-u izrazito nekulturni s nekih 8 konvertibilnih maraka po glavi stanovnika. Ono što je važno naglasiti je također činjenica preglomazne administracije u Sarajevskoj županiji, pa se sjećam kako sam na jednom sastanku pred predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda istaknuo činjenicu da Sarajevska županija ima tri puta više zaposlenih u administraciji od Tuzlanske županije, na što mi je ministar Halebić (tadašnji ministar financija SŽ-a) na moju konstataciju da u Sarajevskoj županiji radi oko 14.500 ljudi, odgovorio da u istoj radi oko 13.500. Tuzlanska županija je u tom trenutku imala oko 4500 zaposlenih", priča nam.

Iz županija se nitko pretjerano nije bunio na nepoštenu raspodjelu zajedničkog novca.

"Nakon što smo organizirali razne debate o ovoj temi i održali sastanke s predstavnicima brojnih institucija (što stranih, što domaćih) pokušali smo ujediniti članove zastupničkog doma Federalnog parlamenta u nadi da će isti pokrenuti inicijativu u Federalnom parlamentu. Nažalost, nitko od imenovanih službenika ovu temu nije stavio na dnevni red Federalnog parlameta. Ovu temu smo i dalje mi gurali, a naši dokumenti su bili u jednom trenutku na dnevnom redu Europskog parlamenta. Istu analizu su dobili i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda 2015. godine. Ono što je žalosno, da smo mi kao mladi ljudi u nadi da ćemo biti saslušani često znali biti i ismijavani od dijela naše javnosti. Žalosna je također činjenica da nitko od javnih institucija sa sjedištem u Mostaru na desetine naših zamolbi za financiranjem troškova održavanja javnih tribina nije ostavio niti marke. Mislim da i to dovoljno govori o nekim stvarima. Jedini pravi financijeri ove inicijative su na kraju bili naši roditelji", nastavlja naš sugovornik prisjećajući se društvenog angažmana, prije, sad već davnih 7 godina.

Jedna od rijetkih istinskih građanskih tematika, lišena svakog nacionalizma.

"2015. godine na jednoj od javnih tribina sam rekao da je ovo ekonomski Sejdić-Finci. Stvar je vrlo jasna, nekome se bez posebnog razloga vrati duplo više poreza, a zakon je to definirao samo kroz posebne rashodovne potrebe. Tuzlanska županije je najglasnija iz jedinstvenog razloga jer je najmnogoljudnija županija u FBIH i samim tim je najviše oštećena. Ovo je bila jedna od rijetkih istinskih građanskih tematika, koja je prvi put prošla bez nesuglasica u većem dijelu FBIH i jedina prava koja nije imala apsolutno nikakve nacionalne konotacije. Drago mi je da je upravo nas šest iz Udruge građana Vrisak bilo jedan mali kotačić jedne pozitivne priče koje je na kraju polučila svoje rezultate", zaključuje Vedran Arapović, predsjednik udruge koje se godinama borila za ravnopravniju raspodjelu javnih prihoda, što je sad napokon i izglasano.