SANACIJA U JABLANICI I KONJICU 'Stali i razmišljamo, a već prekosutra nas čekaju obilne padaline'

Na području Jablanice i Konjica i dalje se saniraju štete nakon što su ta područja pogođena bujičnim poplavama u noći 4. listopada. No, za sanaciju štete potreban je planski pristup, rekao je za N1 Enes Šerifović, predsjednik Inženjerske komore Federacije Bosne i Hercegovine, istaknuvši da bi saniranje moglo trajati mjesec dana ukoliko se s tim krene na vrijeme.

U područjima koja su najteže pogođena poplavama bilo je potrebno promptno reagirati, ističe Šerifović.

“Morate odmah imati strojeve na terenu, odmah znati što ćete raditi. Drugim riječima, odmah nakon katastrofe trebali su geodeti izaći, istražiti gdje, što i kuda je išlo, te krenuti u čišćenje terena iza nasipa. Trenutno, kameni nasip, veliki dio njega treba izvaditi. A, naravno, dobar dio može se ponovno koristiti za nasip željeznica. Tako da bi tu bilo posla za mjesec dana,” kaže predsjednik Inženjerske komore FBiH, ponavljajući da s tim treba krenuti odmah.

Na pitanje zašto se još nije krenulo s saniranjem, Šerifović odgovara da nije siguran jesu li ljudi opterećeni tenderima ili nečim drugim, ali da moraju biti fokusirani na trenutnu situaciju, jer je, kako kaže, dnevna šteta gospodarstva 250.000 maraka.

“Ali ja već razmišljam o tome da je ona daleko veća. Na primjer, gospodarstvo Tuzle oslonjeno je na Luku Ploče i željeznički promet. To je nešto što je također trebalo hitno rješavati, kao i magistralne ceste. A mi sada imamo problem da smo svi stali sa strojevima, a strojevi s tog mjesta nisu smjeli otići. Prije svega mislim na Donju Jablanicu, na materijal koji je ostao iznad naselja. To se planski već trebalo skidati i dok se god on ne skine, ne vjerujem da bi trebalo ili da bi itko trebao dopustiti bilo kakvu obnovu domova ili da se ljudi vraćaju,” napominje Šerifović.

Opasnost od klizišta na području Konjica

Kada je riječ o području Konjica, Šerifović ističe da je Inženjerska komora FBiH dobila dokumentaciju koja podrazumijeva satelitsko snimanje i praćenje kriznih situacija poput prirodnih katastrofa koje su zadesile sjeverni dio Hercegovine. No, satelitsko snimanje i situacija s terena nisu isto, kaže Šerifović.

“Ono što smo vidjeli na terenu daleko je iznad onoga što je registriralo satelitsko snimanje. Kompletna morfologija terena, kada govorimo o Buturović Polju, Seonici i Parsovićima, promijenjena je. Dakle, imamo takve nanose gdje smo imali mostove visoke tri metra, a sada imamo most visine jedan metar, još drveni. Tamo je stanje katastrofalno. S druge strane, utvrdili smo klizište koje još nismo dovoljno istražili, a radi se o pokrenutoj masi od dva milijuna kubnih metara kamena, što je pet milijuna tona. Tako da je opseg štete i procjena štete vrlo riskantno pitanje. Imate kompletnu dionicu puta koja ide od Buturović Polja do Parsovića. Treba posvetiti pažnju onome što je rečeno za Jablanicu, gdje, nažalost, imamo velike ljudske gubitke,” dodaje Šerifović.

Ističe da ono što vrijedi za Donju Jablanicu, s materijalom koji se nalazi iznad njih, vrijedi i za Seonicu i Parsoviće.

“Pogotovo što su Parsovići direktno na udaru,” kaže.

Prema njegovim riječima, ovo pitanje je veoma ozbiljno i treba ga se pozabaviti što prije.

“Na to pitanje ja ne bih rekao nikom da tu trenutno, znači na onom glavnom udaru, na liniji vode, išta obnavlja dok se Neretvica ne vrati u neko korito. Korito mora biti projektirano, prošireno, ali sad je već trebalo raditi na tome, odnosno da se iz onog materijala koji je nanesen, a koji je izuzetno dobar kamenit materijal, odmah koristi kao materijal, da se vraća u dio nasipa ceste koja ide kanjonom Neretvice. Znači, sada smo stali i razmišljamo što ćemo, a već prekosutra nas čekaju obilne padaline,” podsjeća.