FOTO  S najveće plantaže maslina u BiH poručuju da je maslinovo ulje iz Hercegovine uz bok istarskom

Nakon što je smilje doživjelo krah, Hercegovci sve više vraćaju sadnji maslina. Sve više njih masline ponovno sadi uz svoje domove, za potrebe vlastite obitelji i za nekoliko litara kvalitetnog ulja koje je pravo blago u svakoj kući.

No, u moru onih koji masline sade u manjim količinama, pronašli smo i one koji posjeduju plantažne nasade maslina.

Dragan Mikulić, najveći je proizvođač maslina u Bosni i Hercegovini. U svom masliniku u Cernu kraj Ljubuškog ima 7000 stabala maslina, a kaže nam da u Hercegovini nema puno plantažnih nasada.

Plantaže skupe

"Malo je plantažnih nasada, druga je stvar što ljudi sade 50 ili 100 maslina za sebe. Za plantažne nasade potrebna su značajnija sredstva", kaže Mikulić za hercegovina.info.

"Znate da je kod nas kamen i krš. Sve to treba očistiti, pripremiti, dovesti vodu, sisteme. Ponavljam, to je velika razlika - plantažni nasadi i sadnja, što bi se reklo "oko kuće", za osobne potrebe. Ulaganja u plantažna naselja su ogromna. Jako je teško naći i velike terene. Ne postoje ni značajniji poticaji, a jako je puno posla u maslinarstvu. Čovjek uvijek mora biti blizu maslina jer njima je potrebno jako puno pažnje posvetiti", ističe Dragan Mikulić.

Na našim prostorima uzgaja se gotovo 50 domaćih i introduciranih sorti maslina no samo njih desetak ima komercijalnu namjenu u ovim klimatskim uvjetima.

Najznačajnije vrste maslina u Hercegovini su oblica, levantinka, lastovka, pendolino, leccino, istarska, bjelica i drobnica.  

Mikulić za hercegovina.info govori kako ne postoji sorta koja prednjači u Hercegovini.

"Da postoji ona koja je nabolja i koja prednjači onda bi svatko nju sadio. Osobno imam sve sorte u masleniku. Recimo, prošle godine nije rodila niti jedna. Svaka od sorti ima svoje prednosti i mane. Ne postoji idealna."

Ulja uz bok istarskim

Dragan Mikulić smatra da Hercegovina može biti ponosna na svoja maslinova ulja.

"U prednosti smo pred Dalmacijom u tom pogledu što su naši ljudi krenuli dosta kasnije raditi, i imaju podršku struke i sade uz dosta više znanja. Vrlo je bitna rana berba i čuvanje ulja, što se kod nas radi i to je odlično. Mi naša ulja ne držimo u kamenicama, dok Dalmacija to još uvijek radi na neki svoj način. Blizu smo Istri što se tiče kvalitete ulja i mogu reći da tu nema velikih razlika. Hercegovci se ne trebaju plašiti svoje kvalitete. To se vidi i po nagradama koja naša ulja dobivaju, kazao je Dragan Mikulić za hercegovina.info.