Da se Mostar lagano pretvara u grad staraca, a zgrade su u gradu poluprazne pisali smo uoči zadnjih lokalnih izbora. Mostarci su, kao i žitelji drugih gradova u cijeloj državi, davno krenuli trbuhom za kruhom put Njemačke. Grad na Neretvi, ili kako će predsjednik HDZ-a reći stolni, sve je prazniji. Staraca je sve više, a djece sve manje.
Ova tabela, u sklopu izvješća o radu gradonačelnika ide pred mostarske vijećnike.
Ona pokazuje tešku zbilju. Malih Mostaraca sve se manje rađa. 2021. u matične knjige rođenih upisano je gotovo pet tisuća beba, precizno 4967.
Prošle godine u matične knjige rođenih u Mostaru upisano je svega 1298 beba, što bi bilo 3669 beba manje nego u 2021. Sklopljeno je i manje brakova. Prošle godine u Mostaru je u matične knjige vjenčanih upisano 993 braka, a godinu ranije njih čak 2250. Jedino pozitivno, a razvidno iz matica je da je manje umrlih Mostaraca u 2022., u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, prošle godine je broj umrlih premašio broj rođenih, što ukazuje na bijelu kugu.
Veliki broj Hrvata nestao je u miru, za stolovanja HDZ-a BiH.
Prema crkvenim podacima, katolici su, nakon preživljene ratne tragedije i početnoga laganog povratka poslije rata, najbrojniji bili 2003. godine, kada ih je bilo 464.821. Otada njihov ukupan broj stalno opada, a posljednjih godina taj pad se ubrzava te je narastao na oko 14.000 godišnje. Prema istim crkvenim izvorima, na kraju 2020. godine katolika je 345.448, što je u razdoblju od petnaest godina, od 2003. do 2017., gubitak od 119.373, odnosno oko 25,7%. A budući da se odseljavaju uglavnom mlađe osobe, dok su u fertilnim godinama, to već sada ima velike posljedice na prosječnu dob preostalih vjernika, a za budućnost najavljuje opasne posljedice glede nataliteta.
Prema izvorima Katoličke Crkve, danas je u BiH oko 350.000 katolika, a 1991. godine bilo ih je oko 760.000. To jest, tijekom posljednjih 30 godina nestalo je više od polovice katolika a time i Hrvata, odnosno oko 54,6%.
Vezani članci