REKORDNI PRIHODI I PAD INFLACIJE Banke u Bosni i Hercegovini još uvijek ne smanjuju kamatne stope

Unatoč rekordnim prihodima i smanjenju inflacije, banke u Bosni i Hercegovini još uvijek ne smanjuju ključne kamatne stope. Tako je Europska središnja banka u posljednjih nekoliko mjeseci čak tri puta snizila kamatne stope kako bi potaknula gospodarstvo i ekonomski rast u Europskoj uniji.

Prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, banke u Srpskoj su u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile dobit od 127 milijuna KM, što je za čak 35 posto veća dobit u odnosu na isti period prošle godine, kada je ta dobit iznosila 94,1 milijun KM, prenose Nezavisne novine.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su u istom razdoblju ostvarile dobit od 336 milijuna KM, što je 25,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je neto dobit iznosila 268,1 milijun KM.

To znači da je ukupna dobit banaka za prvu polovicu godine u BiH 463 milijuna KM ili oko 100 milijuna KM veća nego u istih šest mjeseci 2023. godine.

Također, prema podacima Centralne banke BiH, u trećem kvartalu ove godine procjenjuje se da bi ukupna inflacija u zemlji mogla iznositi 2,2 posto, a temeljna 3,8 posto. Iz Centralne banke su naveli da preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za navedeni kvartal iznosi 2,3 posto na godišnjoj razini.

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, izjavio je za "Nezavisne novine" da su u Europi podizane kamate kako bi se suzbila inflacija, dok se sada smanjuju, jer je inflacija dostigla željenu razinu ispod dva posto. "Gospodarstvo EU je značajno usporilo zbog visokih kamata. Sada Europska središnja banka poduzima mjere s ciljem stimulacije gospodarstva. Banke koje posluju u EU podložne su nadzoru ECB-a, koja izravno utječe na njihovo poslovanje. Što se tiče BiH, svi naši efekti, uključujući monetarne, su uvezeni, tako da imamo uvezenu inflaciju. Kada govorimo o kamatnim stopama, nemamo izravan utjecaj na to što radi Europska središnja banka. Imamo utjecaj preko nekih referentnih kamatnih stopa, odnosno EURIBOR-a. Promjene u visini EURIBOR-a će se odraziti i na kredite u BiH, posebno na one kredite koji su vezani za EURIBOR", objašnjava Ražanica.

Prema njegovim riječima, kada je došlo do visokog rasta EURIBOR-a, banke u BiH su klijentima ponudile fiksne kamatne stope, a veliki broj klijenata je to odabrao, čime su zamijenili kamatnu stopu vezanu za EURIBOR. "Banke u BiH najveći dio svojih kreditnih aktivnosti financiraju iz depozita domaćih sektora, a izlazna kamatna stopa u najvećoj mjeri ovisi o pasivnoj kamatnoj stopi, odnosno kamatnoj stopi koju banke plaćaju depozitarima na sredstva koja se drže u bankama. Imali smo značajniji rast kamatnih stopa na depozite nego što smo imali rast kamatnih stopa na kredite. Ovo bi trebalo biti u izravnoj korelaciji, ali trenutno nije, jer su kamate na depozite više rasle. Osobno ne očekujem da će doći do velikog smanjenja kamatnih stopa u BiH, jer kamatne stope na depozite rastu, a nismo izravno povezani s ECB-om. Moram napomenuti da, kada su u EU kamate drastično rasle, u BiH to nije bio slučaj. Trenutno imamo situaciju da je prosječna kamatna stopa značajno niža nego u zemljama regije, a u određenim zemljama EU, te se vrlo malo zemalja u EU može pohvaliti da imaju niže kamate nego što su u BiH", naglasio je Ražanica.