RAST POLJOPRIVREDE Sve veći broj poljoprivrednika u Hercegovini, poticaji od države i EU imaju motivirajuću ulogu

Na prostoru Hercegovačko-neretvanske županije, prema podacima u Izvješću iz Registra poljoprivrednih gospodarstava i Registra klijenata, ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava na ovom teritoriju iznosi 7.324, među kojima se na prve tri pozicije kotiraju Grad Čapljina 21,97%, Grad Konjic 17,58%, zatim Grad Mostar 15,32%. Prema riječima Marija Jurice, ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ, broj ljudi koji se okreću poljoprivredi u posljednje vrijeme bilježi porast.

Razloga za to je mnogo, ali zasigurno da se među njima ističe i onaj prvi među jednakima – dodatni poticaji, kojih je uz dobru organizaciju, listu prioriteta, budžet i kvalitetne projekte Europske unije u Bosni i Hercegovini sve više. Hercegovačkog potencijala ne manjka, iako se sektor poljoprivrede u cijeloj Bosni i Hercegovini suočava se sa brojnim izazovima i problemima koji ograničavaju aktivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Jačanjem proizvoda povećavamo prihode i stabilizujemo proizvodnju

„Prirodne i zemljopisne karakteristike ovog područja su raznolike i pružaju mogućnosti za gospodarski razvitak temeljen na biljnoj i stočarskoj proizvodnji. Bitna je značajka proizvodnje hrane u HNŽ da je veći udio primarne poljoprivredne proizvodnje od prehrambeno- prerađivačkog sektora. To ukazuje na činjenicu niske finalizacije poljoprivrednih proizvoda, izražen plasman poljoprivrednih proizvoda u svježem stanju kao i značajan udio opskrbe stanovništva za vlastite potrebe“, kazao je Mario Jurica za Hercegovina.info.

U svakom slučaju, na osnovi primarne poljoprivredne proizvodnje trebalo bi težiti proizvodnji finalnog proizvoda, odnosno proizvoda sa dodanom vrijednosti. Povećanje vrijednosti poljoprivrednog proizvoda – povećava dohodak i čini poljoprivrednu proizvodnju isplativijom.

Hercegovačko vino i riba traže se i van granica BiH

„Oblast poljoprivrede, vinogradarska proizvodnja jedna je od rijetkih koja ima razvijen poljoprivredno - prehrambeni sektor vinarstva s finalnim proizvodom prisutnim na domaćem i inozemnom tržištu. Ova oblast ima prostora za daljnji razvitak. Ribarstvo na području Županije prepoznatljivo je po uzgoju morske ribe (marikultura) u Neumu te uzgoju slatkovodne ribe (akvakultura) na rijeci Neretvi, njenim pritokama i jezerima. Oblast gospodarskog uzgoja slatkovodne ribe u manjem segmentu prati i poljoprivredno prehrambeni sektor – prerada ribe na području Grada Mostara. Riba se plasira na domaćem i inozemnom tržištu. Sukladno federalnim propisima registrirano je nekoliko prerađivačkih kapaciteta za proizvodnju sokova i flaširanih voda“, objasnio je Jurica.

Jurica je naglasio da subjekti iz prehrambeno - prerađivačkog sektora sukladno federalnim propisima iz oblasti poljoprivrede imaju obvezu upisa u propisane registre i evidencije, a subjekti iz sektora prerade proizvoda životinjskog podrijetla podliježu propisima iz oblasti veterinarstva.

Udruživanje poljoprivrednika u organizacije može pomoći

„Poljoprivredna gospodarstva na području HNŽ proizvode med, maslinovo ulje, proizvode od voća i povrća, proizvode animalnog podrijetla. U postojećim uvjetima udruživanje poljoprivrednih proizvođača u proizvođačke organizacije, zadruge i slično može osigurati efikasnije korištenje resursa primarne poljoprivredne proizvodnje, sljedivost čitavog sustava proizvodnje, organiziranje prerade u finalne proizvode sa dodanom vrijednošću, olakšanu distribuciju kao i aplikaciju dodatnih standarda kvalitete putem označavanja proizvoda sa specifičnom kvalitetom (proizvodi sa geografskim podrijetlom, izvorni proizvodi, organski proizvodi i sl.)“, pojasnio je Jurica za naš portal.

Čapljina prednjači u poljoprivredi, Ravno ipak najslabiji

Najveći postotak od upisanih poljoprivrednih gospodarstava je na području Grada Čapljine 21,97%, slijedi Grad Konjic 17,58%, Grad Mostar 15,32%, zatim Grad Stolac 14,43%, Općina Prozor-Rama 11,62%, Općina Čitluk 9,04%, Općina Jablanica 6,01%, Općina Neum 2,8%, a najmanji postotak je na području Općine Ravno 1,23%.

„Nakon što je Vlada HNŽ 2017. godine prvi put odobrila sredstva za potpore u poljoprivredi, broj poljoprivrednih gospodarstava upisanih u RPG/RK se iz godine u godinu na području ove Županije povećava. U 2023. godini propisani su poticaji u poljoprivredi na razini Županije te na Federalnoj razini“, istaknuo je Jurica.

Jurica je zaključio da je potrebno osigurati veća sredstva za potpore kako za primarnu poljoprivrednu proizvodnju tako i za ulaganja u prerađivačke kapacitete, jer sve to utječe na jačanje kapaciteta poljoprivrednih gospodarstava.

Iz Grada Mostara rado dočekuju EU projekte

I iz Grada Mostara kažu nam da konstantno rade na poboljšanju uvjeta i cjelokupne situacije s poljoprivredom, a posebno ističu aktivan rad na prijavi i implementaciji projekata iz EU fondova koji su usmjereni na razvoj Grada.

„Iako je Grad Mostar najveći urbani centar u Hercegovačko-neretvanskoj županiji te u cijeloj Hercegovini, ruralni razvoj i razvoj poljoprivrede je od izuzetne važnosti za održavanje ruralnih područja Grada Mostara vitalnim i atraktivnim prostorom. Grad Mostar je to prepoznao i u Strategiji razvoja Grada Mostara 2022-2027 u kojoj je u sklopu strateškog cilja 'Razvijen, konkurentan i privredno dinamičan Grad Mostar' definiran kao jedan od prioriteta 'Ruralni razvoj Grada Mostara'“, rekla je Amela Sjekirica-Suljić, stručni savjetnik za EU fondove i razvoj poduzetništva ispred Grada Mostara za Hercegovina.info.

Kako kaže, ovo je posebno važno zbog činjenice da 40% stanovnika Grada Mostara živi izvan urbanog centra, a iako se politika ruralnog razvoja i razvoja poljoprivrede vodi na višim razinama, postoje brojne aktivnosti i projekti koji se mogu provesti na lokalnom nivou kako bi se, prije svega, afirmirala poljoprivredna proizvodnja te kako bi se afirmirali ruralni dijelovi Grada Mostara.

Hercegovačke masline imaju svijetlu budućnost

„Grad Mostar aktivno radi na prijavi i implementaciji projekata iz EU fondova koji su usmjereni na razvoj Grada. Prepoznavši potencijal i ekspanziju maslinarstva u Hercegovini, Grad Mostar je prijavio i realizirao projekt „COOPeR - Povećanje konkurentnosti proizvodnje maslina u programskom području kroz prekograničnu suradnju' u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora zajedno s partnerima iz Hrvatske i Crne Gore. Perspektiva maslinarstva u Hercegovini je jako značajna jer su poljoprivrednici zainteresirani za razvoj maslina, a Centar za maslinarstvo  uspostavljen kroz projekt COOPeR će im pomoći pri izboru kultura, kao i u svim ostalim savjetodavnim pitanjima“, objasnila je Sjekirica-Suljić.

Sektor poljoprivrede se generalno u cijeloj državi suočava s brojnim izazovima i problemima koji ograničavaju aktivno bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

„Ruralni razvoj još uvijek nije dovoljno afirmiran što je direktna posljedica neinformiranosti, nekoordiniranosti, slabih kapaciteta u ovom segmentu kako na strani javnog sektora, tako i na strani stanovništva. Potrebno je stvoriti pretpostavke za razvoj poljoprivrede, proizvodnju hrane i stvaranje prilika za život i rad na selu, javni sektor treba omogućiti podršku poljoprivrednoj proizvodnji koja će generirati dodatnu vrijednost. Također, potrebno je raditi na povezivanju, odnosno udruživanju u organizirane poljoprivredne organizacije kako bi se barem na ovaj način okrupnila poljoprivredna proizvodnja“, riječi su kojima je zaključila razgovor Sjekirica-Suljić.

EU4AGRI – Projekt koji je donio promjene

Jedan od realiziranih projekata iz oblasti poljoprivrede jest EU4AGRI projekt, koji je usmjeren na poboljšanje tržišne infrastrukture, kao i jačanje kapaciteta poljoprivredno-prehrambenih proizvođača, a na njega su nam posebno ukazali i Jurica i Sjekirica-Suljić.

Cilj projekta je kreiranje novih ili unaprjeđenje postojećih mjesta za prezentaciju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih i drugih lokalnih proizvoda uz ispunjavanje minimalnih zdravstveno-higijenskih uvjeta. Za sada, kroz EU4AGRI & EU4AGRI-Recovery podržano je 3.747 korisnika, 1.890 individualnih gazdinstava, 1.855 pravnih lica i 15 jedinica lokalne samouprave.

Kako su nam i sami ukazali na vjerodostojne podatke sa stranice eu4agri.ba, do sada je uloženo 43.120.833 milijuna KM (cifra označava ukupnu investiciju), a 28.205.512 milijuna KM konkretno kroz EU4AGRI & EU4AGRI-Recovery.

Na njihovoj stranici dostupne su mnoge pozitivne priče korisnika ovog projekta, koji su iznijeli svoja iskustva te trajno poboljšali svoj posao, a jedna od takvih je i priča Stefana Šalvarice.

Tvrtka iz Ljubinja postala apsolutni lider u prizvodnji bijelog luka

U Ljubinju, na jugu Hercegovine, u tvrtki “Farmavit“, nedavno preimenovanoj u „Alivitpharm“ radi namjene, nastaju jedinstveni proizvodi od domaćeg bijelog luka uzgojenog na sunčanim hercegovačkim poljima. Svoje prve korake započeli su 2019. godine, da bi danas postali apsolutni lideri u proizvodnji bijelog luka u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

O svom iskustvu za Hercegovina.info govorio je Stefan Šalvarica, a prije svega, poželio je istaknuti koliko može značiti dobra ideja i kako se u maloj i izrazito nerazvijenoj općini može napraviti svjetski proizvod u pravom smislu te riječi i podići proizvodnja domaćeg bijelog luka.

„Ka projektu EU4AGRI povela nas je odlična reklama, kako na društvenim mrežama, tako i u krugovima poslovnih ljudi, uzela nam je pažnju i odlučili smo da pokušamo aplicirati za jedan razvojni projekat u našoj kompaniji. Inovativna biznis ideja, za koju smo između ostalog poslije dobili i priznanje u Skoplju 2023. godine za najinovativniju kompaniju Zapadnog Balkana, bila je osnovni pokretač i razlog za apliciranje za ovom vrstom pomoći od EU4AGRI. Naša kompanija je kroz cijelo svoje postojanje nagrađivana za brojne poslovne uspjehe, tako da smo imali razlog i osnovu vjerovati da možemo ostvariti pravo na pomoćna sredstva za ovaj razvojni projekt“, započeo je Šalvarica za naš portal.

Kroz pomoć i donaciju sredstava EU4AGRI, kupili su najsuvremeniju opremu za fermentaciju i ekstrakciju bijelog luka i ljekovitog bilja.

„Kroz procese fermentacije domaćeg bijelog luka, rezultatom sazrijevanja, poznatog kao Maillarodvom reakcija, čenovi dobijaju crnu boju i svojstva bijelog luka se pojačavaju. Angažiranjem eminantnih stručnjaka i doktora iz oblasti farmacije, farmakološkoj aktivnosti fermentisanog bijelog luka, dodali smo i snagu ljetovitog bilja iz Hercegovine. Najsuvremenijim procesom ekstrakcije fermentiranog bijelog luka i ljekovitog bilja, dobivamo visoko koncentrirane prirodne ekstrakte. Uz vitaminsko-mineralne dodatke, nakon šest godina istraživanja i razvoja, formulirana je impresivna paleta od 11 gotovih proizvoda na bazi fermentiranog bijelog luka i ljekovitog bilja“, objasnio je Šalvarica.

Ono što je interesantno jest da se taj fermentirani bijeli luk ne osjeti i ne iritira želudac, a potom su ovaj dijetetski suplemet upakirali u farmaceutski oblik meke želatinske kapsule, zbog čega predstavljaju jedinog proizvođača mekih kapsula u ovom dijelu Europe. U svemu tome, kako kaže, pomogla im je baš ova donacija. Proizvodi su sada dostupni u ljekarnama širom Bosne i Hercegovine, Bugarske, Srbije, Makedonije, Crne Gore, uskoro i Nizozemske, Italije i Njemačke i drugih europskih zemalja, što govori o samom značaju.

Svake godine u BiH ostane oko 40 posto neobrađenih površina, a uvozimo hranu

„Svjedoci smo ozbiljnih poremećaja na tržištu, ubrzane inflacije i otežanih uvjeta za privređivanje, u tom pogledu u svakom momentu i koraku, bilo kakva olakšica ili pomoć doprinosi opstanku i daljnjem radu. Praćenje novih tehnologija i cjenovne konkurentnosti na međunarodnom tržištu, iziskuje kontinuirana ulaganja u razvoj i produktivnost proizvodnje“, istaknuo je Šalvarica, savjetujući i drugim poljoprivrednicima da se okušaju u apliciranju na ovakve projekte.

Kako kaže, u Bosni i Hercegovini ima još mnogo toga na čemu se mora raditi u poljoprivrednoj sferi, a na taj način ne bismo više bili u situaciji da svake godine ostavimo oko 40 posto neiskorištenih obradivih površina, a s druge strane uvozimo bijeli luk iz Kine.

„Zaštititi domaću proizvodnju i uz pomoć carinskih stopa omogućiti da domaći proizvodi budu konkurentni u odnosu na uvozne. Podizanje domaće proizvodnje generiraće više koristi, nego što bi kupci izgubili poskupljenjem uvoznih proizvoda, ovdje mislimo isključivo na gotove proizvode koje stvara poljoprivredni sektor, bijeli luk, crveni luk, krompir i ostale kulture. Zagarantiranim cijenama i plasmanom proizvoda na domaćem tržištu, poljoprivrednici bi svaki pedalj zemlje iskoristili i vremenom unaprijedili svoju proizvodnju i postali konkurentni i na inostranim tržištima“, zaključio je Šalvarica.

EU može pomoći, ali ipak ne koriste svi tu pomoć

Slaven Granić, maslinar iz Ljubuškog, kaže za Hercegovina.info kako do sada nije koristio pomoć putem projekata Europske unije.

„Nismo ih koristili iz razloga što nema dovoljno informacija i sredstava na raspolaganju EU fondova na teritoriju BiH“, mišljenje je Slavena, koji već godinama unazad prizvodi hercegovačko maslinovo ulje „Granić“ te osvaja najveća priznanja za njegov kvalitet.

Ipak, Granić priznaje, njegove kolege koje su došle do sličnih projekata, jako su zadovoljni završili cijelu priču.

„Kolege maslinari iz Hrvatske, koji su članovi Zagrebačkog maslinarskog instituta kao i ja, imaju jako pozitivna iskustva s EU fondovima“, kazao je Granić.

Za kraj, Granić je poručio kako Europska unija i njeni projekti svakako mogu pomoći Bosni i Hercegovini.

„Apsolutno sam mišljenja da EU može pomoći u poslovanju malih poljoprivrednih gospodarstava i kod nas, kao što pomaže poljoprivrednicima cijele Europske unije“, zaključio je Granić, ostavljajući prostora za apliciranje na slične projekte u budućnosti.