RADNA SNAGA U DEFICITU Kako niske plaće i loši uvjeti tjeraju radnike iz BiH?

Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini nedostaju radnici u brojnim granama gospodarstva, a posebno u građevinarstvu, trgovini i ostalim uslužnim djelatnostima. Pokazuje ovo posljednja analiza koju je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, prenosi Forbes BiH.

Na evidencijama službi za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini je na kraju 2023. godine bilo registrirano 343.500 nezaposlenih osoba, a stopa nezaposlenosti, prema anketi o radnoj snazi iznosila je 13,6 posto.

Smanjenje nezaposlenosti

Analizirajući mjesečno izvješće u narednoj godini, 2024., vidljivo je da je broj nezaposlenih počeo padati. Na dan 30. studenoga 2024. godine, broj nezaposlenih osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja iznosio je 321.912, što predstavlja smanjenje za 1.231 osobu (0,38 posto) u odnosu na prethodni mjesec. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, nezaposlenost je smanjena za 22.754 osobe, odnosno 6,60 posto.

U analizi iz 2023. godine se navodi kako se u posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini bilježe sve veći problemi u pronalaženju potrebne domaće radne snage, zbog čega se poslodavci okreću zapošljavanju stranih državljana. Poslodavci se trenutačno suočavaju s tri izazova u vezi radne snage – kako zadržati već angažiranu radnu snagu, kako zaposliti domaću i kako zaposliti stranu radnu snagu. 

Plaće među najnižima u regiji

Kada je riječ o zadržavanju radne snage – osnovno je povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada. U Bosni i Hercegovini su plaće među najnižima u regiji, a svakako i u Europi. Plaća i uvjeti rada su ujedno možda i najvažniji pokretači radnih migracija, te ne čudi stoga podatak o broju radnika koji su iz Bosne i Hercegovine emigrirali u druge države (kako iz nezaposlenosti, tako i iz radnog odnosa).

Osim odlaska radnika radi emigracije, navodi se dalje, značajan je i odlazak radnika radi prelaska u javni sektor, što je rezultat većih plaća i kvalitetnijih uvjeta rada (plaćeni doprinosi, reguliran prekovremeni rad, godišnji odmor, porodiljsko odsustvo i slično). Među zaposlenima u javnom sektoru, navodi se u analizi, sve je veći broj stručne kvalificirane radne snage.