Prva jahta potpuno proizvedena u BiH na njemačkom sajmu nautike

Ova luksuzna jahta duga je gotovo 12 metara i široka 4,4 metra, a visoka je 5,7 metara i ima četiri smještajna kapaciteta. Tu je veliki salon za deset osoba, četiri sobe za po dvije osobe s dva pomoćna ležaja, četiri kupatila i najprostraniji je brod u toj klasi trenutno u svijetu.

Brodogradilište je smješteno u Vitezu, a vođa ovog projekta u BiH Denis Kraljević, koji je odlučio iskoristiti mogućnosti ove lokacije, kazao je u razgovoru za Fenu da ovakve projkete ne treba zaustavljati.

Pojašnjavajući o kakvom se brodu radi, kazao je da bi se moglo reći da je ova jahta mini-hotel na moru, uz to ispunjava sve europske norme te se radi o proizvodu koji će moći parirati svim europskim proizvođačima, s tim da ima i brojne prednosti budući da je faktor sigurnosti stavljen u prvi plan.

- Vodili smo računa prvo o tom segmentu, odnosno stabilnosti brodice, a radi se o plovilu koje ima katamaranski oblik trupa, dobar stabilitet na čemu se i temelji cijela priča - naglasio je Kraljević.

Kako je posebno istaknuo, ukoliko želite biti dobar i uspješan u svijetu nautike, potrebno je prije svega zadovoljiti faktore sigurnosti, a nakon sigurnosti dolazi estetika na što su također naglasak stavili graditelji prve bh. jahte.

Brod je dobio tri vanjske palube, prednje sunčalište što je u posljednje vrijeme jedna od važnih stvari na brodovima. Prema tim standardima ova jahta je daleko iznad svega što je trenutno u toj klasi brodova, tvrdi Kraljević. Naime, ovaj brod donosi luksuz visoke klase u nižu klasu i time se postavljaju novi standardi sigurnosti i luksuza.

- Gradimo novi brod ispočetka, a na sajmu u Hamburgu će se predstaviti brodovi koji se proizvode i po deset godina. To je naša najveća prednost jer znamo što oni nude, a mi donosimo pet noviteta u tu klasu - pojasnio je.

Naime, jahta koja odlazi iz BiH na ovaj sajam ima dizel i elektro motore, bit će to jedini brod u toj klasi koji ima hibridni pogon, te će ona na najbolji način na najzahtjevnijem sajmu u Europi pokazati što se u BiH može izraditi.

Kraljević naglašava da su tehnološki ispred konkurencije u ovoj klasi pa je odabir tako jakog sajma bio i logičan izbor jer oni nemaju kompleks male zemlje. - Nismo radili brod za sebe, naš inžinjerski tim je gradio brod za tržište.

Dobro smo osluškivali potrebe tržišta, a one kažu da je najvažniji komoditet i sigurnost u sedmodnevnom boravku na brodu i mi smo uspjeli to dovesti do maksimuma - podvukao je Kraljević.

Voditelj ovog projekta ocijenio je da se u Vitezu definitivno ovako nešto može graditi posebno imajući u vidu činjenicu da je ovaj bh. grad od prije poznat kao mjesto u kojem su brojne tvrtke napravile međunarodni uspjeh. Stoga, brodogradilište je u centru kooperanata potrebnih za izradu brodova.

- Prije svega mislim na tvrtku Kristal, koja je međunarodno priznata po proizvodnji stakla, a upravo od njih nabavljamo staklo potrebno za brodove. U našoj blizini su vrhunski majstori za obradu drva, kože, inoxa, izradu opreme za brodove te tvrtke koje trguju s vrhunskim proizvodima svjetskih brandova - kazao je Kraljević.

Napomenuo je da gotovo i ne postoji proizvod kojeg se ne može napraviti ili nabaviti u BiH, zato je svaka sumnja u mogućnost kvalitetne proizvodnje jahti u BiH neopravdana budući da se svuda u Europi grade brodovi na udaljenosti i od 400 kilometara od mora.

Iznio je i podatak da ljudi iz BiH rade u Europi na proizvodnji brodova i veoma su traženi i priznati, a Kraljević podsjeća i da je ova zemlja imala prvake svijeta u brojnim disciplinama te kaže da BiH može biti ponovno u vrhu po kvaliteti i inovacijama.

- Ne treba zaustavljati ovakve projekte vlastitim ograničenjima. Cilj je proizvoditi kvalitetu, pošteno i dobro nagraditi trud naših radnika i zaustaviti iseljavanje iz BiH. To se može samo dobrim i profitabilnim poslovima namijenjenim svjetskom tržištu i europskim plaćama u BiH - stava je Kraljević.

Zbog svega toga na kraju intervjua za Fenu izrazio je nadu da će na sajmu postići uspjeh koji će im omogućiti da imaju narudžbe barem za naredne dvije godine, ali napomenuo je da već sada u ovom brodogradilištu godišnje može biti izrađeno deset brodova.

vecernji.ba