PROTIV KORUPCIJE I ZLOUPOTREBA Odvjetnici traže novi izbor branitelja po službenoj dužnosti

Odvjetnici Senad Kreho i Damir Beglerović su Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine uputili Inicijativu za izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj predlažu poseban model koji bi omogućio izbor odvjetnika za obrane po službenoj dužnosti u svim fazama kaznenog postupka po principu automatizma.

To predlažu imajući u vidu utrošak proračunskih sredstava i bogaćenje pojedinaca o državnom proračunu. Inforadar je u listopadu ove godine objavio da je samo za posljednje tri i pol godine iz proračuna Bosne i Hercegovine, županija i entiteta, odvjetnicima i odvjetničkim uredima isplaćeno najmanje 18 milijuna maraka na osnovu obrane optuženih “po službenoj dužnosti”.

Prema podacima koje je Inforadar prikupio od 22 suda u BiH, o trošku države, braneći prijestupnike, najviše koristi je imalo samo desetak odvjetnika koji su u samo jednoj godini zaradili više od 100.000 KM, na osnovu obrane po službenoj dužnosti.

 Veliki broj odvjetnika s kojima smo razgovarali potvrdili su da postoji korupcija i zloupotrebe.

 „Duži niz godina je kriminal na sceni po ovom pitanju. U Sarajevu postoji organizirana kriminalna grupa odvjetnika koji su povezani s policijom i ja sam na to ukazivao godinama. Predlagao sam i da se urade posebne istražne radnje što bi vrlo jednostavno bilo otkriveno. Institucije Županije Sarajevo i Federacije BiH mogu na lak način razbiti ovu kriminalnu organizaciju i privesti ih pred lice pravde“, kazao je odvjetnik Mirza Kovač. Sličnog mišljenja bio je i Senad Dupovac, odvjetnik iz Sarajeva, koji je kazao kako policija ima najveći utjecaj na osumnjičene/optužene osobe u izboru odvjetnika, ali da je to teško dokazivo.

Odvjetnici Kreho i Beglerović smatraju da je Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući i druge Zakone o kaznenom postupku na teritoriju BiH), “jedini zakon u regiji koji dopušta osumnjičenom odnosno optuženom branitelja po službenoj dužnosti kojeg sam izabere”.

''S obzirom na stanje Federaciji Bosne i Hercegovine, a imajući u vidu utrošak proračunskih sredstava na obrane po službenoj dužnosti u slučajevima propisanim zakonom za obvezne obrane i u slučajevima zbog slabog imovnog stanja, u proteklih 20 godina izvršene su analize i više puta se skretala pažnja na bogaćenje pojedinaca o državnom proračunu. Odvjetnička komora FBiH je sačinila Analizu podataka po predmetima obrana po službenoj dužnosti, koja analiza je razmatrana i usvojena od strane Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH na sjednici održanoj 10. 2. 2021. godine, te su usvojeni zaključci iz Analize i izvještaja obrana po službenoj dužnosti Odvjetničke komore FBiH, zbog čega je zadužena relevantna stalna komisija Vijeća da nastave rad po ovom pitanju'', kažu naši sugovornici, Beglerović i Kreho.

Pojašnjavaju da je, između ostalog, Vijeće usvojilo zaključak da je neophodno da odvjetničke komore, u skladu s prijedlozima iz Izvještaja, sačine liste odvjetnika za obrane po službenoj dužnosti i dostave svim sudovima i tužiteljstvima u BiH u cilju evidentiranja ovih podataka u CMS i TCMS, kako bi se kroz poseban model omogućio izbor odvjetnika za obrane po službenoj dužnosti u svim fazama kaznenog postupka po principu automatizma, isto kao i kod dodjeljivanja postupajućeg suca. Navedena pitanja u praksi nisu riješena do današnjeg dana, tvrdi Beglerović i ističe da Europska konvencija o ljudskim pravima (EKLJP) i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (MPGPP) jasno navode pravo na djelotvorno zastupanje i pravnu pomoć za okrivljene koji nemaju sredstva za obranu.

Sugovornici Inforadara su izvršili i analizu Zakona o kaznenom postupku Republike Srbije, Republike Hrvatske, Republike Crne Gore i Republike Kosova koji su riješili navedeni problem zloupotrebe na način da su osobni izbor branitelja osumnjičenoj odnosno optuženoj osobi omogućili u slučaju kada branitelj postupa kao izabrani branitelj u kaznenom postupku, dok je imenovanje branitelja po službenoj dužnosti u slučaju obvezne obrane i u slučaju slabog imovnog stanja stavljeno na dispoziciju organima koji ga imenuju odnosno odvjetničkim komorama.

''Dakle, očigledno je iz navedenih dokumenata da osumnjičenom odnosno optuženom ne može biti onemogućeno pravo da disponira izborom branitelja u slučajevima kada ga sam bira. Međutim u slučaju obvezne obrane i obrane zbog slabog imovnog stanja, kada se imenuje branitelj po službenoj dužnosti, Europska konvencija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Ustav Bosne i Hercegovine propisuju dužnost države da osigura branitelja, ali ne propisuje pravo osumnjičenog ili optuženog da disponira izborom branitelja po službenoj dužnosti, pojašnjava Beglerović. Neke od izmjena koje on i njegov kolega Kreho predlažu su i da u članu 53 stav (2) stoji “Za branitelja može uzeti odvjetnik pod uvjetima koji su propisani Zakonom o odvjetništvu FBiH, pravni zastupnici županijskih, kao i federalnih institucija (zavoda/ureda za pravnu pomoć) koji imaju položen pravosudni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na pravnim poslovima”, “Za branitelja se može uzeti odvjetnik pod uvjetima koji su propisani Zakonom o odvjetništvu FBiH”, član 59. stav (6), “U slučaju postavljanja branitelja osumnjičeni, odnosno optuženi će se prvo pozvati da sam izabere branitelja s predočene liste. Ako osumnjičeni, odnosno optuženi sam ne izabere branitelja s predočene liste, branitelja će postaviti sud, potom “Branitelja će postaviti sud po redoslijedu sa spiska nadležne odvjetničke komore”…

 Vedran Škobić, federalni ministar pravde smatra da bi bilo dobro uvesti algoritam odnosno povezivanje na CMS.

''Da bi stvar učinili transparentnijim, poštenijim i efikasnijim je algoritam, odnosno povezivanje na CMS i stavljanje na sustav koji će biti dostupan Tužiteljstvu, Sudu ili eventualno policiji, te da se osumnjičenim/optuženim osobama omogući da oni ipak biraju kroz taj sustav, ali da onaj koji bude izabran u prvom mjesecu, primjerice, naredni mjesec i po ili dva, izlazi iz tog algoritma. Nakon što prođe to razdoblje, taj isti odvjetnik se ponovo vraća u algoritam i opet može biti izabran. Kada bude izabran taj isti odvjetnik drugi put, onda on naredna tri mjeseca ne može biti izabran. Kada istekne rok od tri mjeseca, onda će on ponovo treći put biti izabran, pa se opet četiri naredna mjeseca on ne može imenovati. Sad je pitanje raspona vremena kako to izračunati u datom momentu ili da li to vezati za eventualno druge algoritamske funkcije ili zahtjeve. Ako svi odvjetnici budu izabrani u četiri mjeseca, vraćamo se na početak, kaže federalni ministar. Tako, pojašnjava, će u tijeku godine svi doći na red s liste.

''Tu sprječavamo zloupotrebu ako je postojala i dolazimo do poštenije podjele predmeta u kaznenim postupcima i uvjeren sam da osiguravamo pošteniju, adekvatniju i efikasniju obranu. Jer ne može se dogoditi da jedan odvjetnik, po službenoj dužnosti, ima 200 predmeta. Znamo što to znači, ističe ministar Škobić koji je prije imenovanja na ovu funkciju radio kao odvjetnik.

 Smatra da odvjetnik, koji po službenoj dužnosti ima veliki broj predmeta, ne može adekvatno zastupati klijenta.

''Tako pomažemo sustavu i odvjetnicima i štitimo proračunske korisnike i poštenije se sve raspoređuje. To je suština svega, naglašava Škobić. Osvrćući se na Inicijativu odvjetnika Damira Beglerovića i Senada Krehe, federalni ministar kaže da je, u suštini, ideja ista.

''Ključna je izmjena Zakona o kaznenom postupku, eventualno uvođenje pravilnika, te razrada kroz pravilnik koji će se decidno odrediti kako će se odvjetnici po službenoj dužnosti birati'', dodaje ministar.

 Napominje da se u cijeloj situaciji spominju i zavodi za pružanje besplatne pravne pomoći.

''I oni će biti tretirani kao i svi drugi odvjetnici, nećemo ih brisati iz ZKP-a, iako i ta ideja postoji kao što je to u Republici Srpskoj, te Suda BiH. Za sada, neka ih, ali će biti tretirani kao i svi drugi odvjetnici'', kaže Škobić i dodaje da su spremnost za rješenje ovog problema iskazali i međunarodni partneri.

''Od Vijeća Europe, USAID-a, a i VSTV BiH je za spreman i njih ćemo nužno trebati zbog CMS-a i eventualne tehničke potpore u organizaciji. Spremnost moramo imati i od odvjetničkih komora, ali ne vjerujem da će oni kočiti jer su uvijek spremni na transparentnost'', pojašnjava federalni ministar pravde.

Dodaje da se zadnjih nekoliko godina u javnosti pojavljuju informacije da nekoliko odvjetnika, budu imenovani kroz ZKP iako ni sami osumnjičeni/optuženi ne znaju koga izaberu jer im se “suflira”.

''Tada statistika bude drugačija. Je li to točno ili ne, ali dođe do mene informacija da im se suflira'', ističe Škobić.

''Bilo je slučajeva kad su osumnjičene osobe, po dolasku na zadržavanje kod sudske policije, vadili vizit kartu određenog odvjetnika. Dođu i kažu zovite mi njega. To znači da im je već netko, dok su bili u policijskoj upravi, već sugerirao koga će uzeti da zastupa njegove interese'', kaže jedan sudski policajac za Inforadar, koji nije želio da mu otkrivamo identitet.

 U Sudskoj policiji u FBiH nam je rečeno da je u posljednjih pet godina zaprimljena jedna prijava protiv službenika sudske policije (22. 3. 2022. godine) te nakon provedenog internog postupka (unutarnje istrage) nije utvrđeno da je službenik osumnjičenoj osobi davao preporuku za angažiranje konkretnog odvjetnika po službenoj dužnosti, zbog čega je prijava odbačena kao neosnovana.

''Sudska policija je po osnovu ranijih medijskih natpisa vezanih za ovu temu provodila redovne i izvanredne unutarnje kontrole, te istom prilikom nisu zabilježeni i zadokumentirani događaji da je netko od službenika sudske policije vršio utjecaj na izbor odvjetnika po službenoj dužnosti, ističu u Sudskoj policiji FBiH gdje iskazuju potpunu spremnost za procesuiranjem svakog službenika sudske policije čije djelovanje je izvan zakonskih okvira i okvira etičkog kodeksa.

Ured za borbu protiv korupcije i i upravljanja kvalitetom Županije Sarajevo je do sada, zaprimio jednu anonimnu prijavu, vezano za navodne nepravilnosti u imenovanju branitelja po službenoj dužnosti koji postupaju pred pravosudnim institucijama. U prijavi je, potvrđeno nam je u Uredu, navedeno da postoji problem netransparentnog postupka imenovanja branitelja po službenoj dužnosti, te da iako postoji Lista branitelja po službenoj dužnosti, u praksi se za branitelja po službenoj dužnosti imenuje određeni broj privilegiranih odvjetnika, dok se stigmatiziraju ostali branitelji s liste.

''Uzimajući u obzir činjenicu da Ured nema nadležnost da postupa po prijavama koje se odnose na pravosudne institucije, Ured je zaprimljenu prijavu dostavio na znanje i dalje postupanje Ministarstvu pravde i uprave Županije Sarajevo, kažu u Uredu. Ministarstvo je u svom odgovoru Uredu naveli da nije nadležno da na bilo koji način vrši kontrolu i nadzor nad radom pravosudnih institucija u postupcima imenovanja branitelja po službenoj dužnosti, te da nema mehanizme djelovanja u tom smislu.

U Odvjetničkoj komori FBiH je za Inforadar rečeno da su u posljednjih pet godina zbog povrede obavljanja odvjetničke djelatnosti, sankcije izrečene 17 odvjetnika. Iako nas je zanimalo zbog čega se to dogodilo, te koje nepravilnosti su uočene i prema kojim odvjetnicima, iz ove institucije nam je samo odgovoreno da “Advokatska/Odvjetnička komora FBiH u okviru svojih organa ima disciplinske sudove i disciplinska tužiteljstva koja se biraju na izbornim skupštinama komora. U te organe se biraju odvjetnici s najvećim iskustvom i moralnim vrijednostima, tako da svaki slučaj je zaseban i razlozi za isključenje su različiti”.

Je li u posljednjih pet godina zaprimilo i koliko prijava o zloupotrebama na ovu temu, te je li i koliko prijava bilo protiv tužitelja i sudaca upitali smo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH, gdje nam je rečeno da “Ured disciplinskog tužitelja VSTV-a BiH ne može dostaviti traženu informaciju, s obzirom na to da nije u mogućnosti pretraživati bazu pritužbi po dovoljno detaljnom kriteriju Vaših djelomičnih ili cjelovitih navoda kako bi odgovorio na postavljena pitanja.

Iskustveno, Ured može navesti da je i prije razdoblja obuhvaćenog upitom imao u radu pojedine pritužbe i/ili preispitivao po službenoj dužnosti pitanje postavljenja branitelja po službenoj dužnosti i nije našao da postoji dovoljno dokaza o povredi dužnosti sudaca ili tužitelja”.