PROPALO SMILJE Hercegovci sade trešnje, smokve i masline

Veljača je period godine u kojem se obavljaju mnogi radovi u voćarstvu i vinogradarstvu na području Hercegovine. Relativno toplo vrijeme pogodovalo je da se izvrši zimska rezidba velikog broja voćnih vrsta, izuzev masline i smokve koje su dosta osjetljive na kasne mrazeve te njihova rezidba treba tek početi.

"Osim rezidbe, u ovom periodu u nasadima obavezno se provodi zimsko prskanje voćaka i vinove loze preparatima na bazi ulja (crveno, modro, bakarno ulje), koja učinkovito suzbijaju uzročnike biljnih bolesti i prezimljujuće oblike insekata. Nakon rezidbe potrebno je nužno veće rane zamazati voćarskim voskom, kako ne bi došlo do prodora gljivica u biljno tkivo. Ovaj period se koristi i za sadnju voćaka i vinove loze, bilo da se radi o postojećim nasadima ili se podižu novi.

Prije toga nužno je obraditi tlo do dubine od 70 cm, rasuti organsko i mineralno gnojivo, nakon prethodno obavljene analize tla, kako bi posađene kulture imale optimalne uvjete za rast i razvoj", kaže za hercegovina.info magistar agronomije Danijel Ćavar.

Što Hercegovci najviše sade?

"Zadnjih godina sve više se podižu novi nasadi voćaka, bilo da se radi o proizvodnji za osobne potrebe ili plantažnoj proizvodnji. Što se tiče zastupljenosti voćnih vrsta, prisutno je dosta različitih vrsta. Trešnja, badem, orah, maslina, kajsija, smokva, šipak, aronija, samo su neke od voćnih vrsta koje polako ali sigurno zauzimaju sve veće površine pod Hercegovinom."

Kako se kreću cijene istih?

"Ponuda je raznolika, ovisno o dobavljačima, starosti voćaka, podlozi, zdravstvenom stanju. Orijentacijske cijene voćaka golog korijena su od 4-10 KM, pikiranih 10-30 KM, s tim da pikirane sadnice imaju dosta veći postotak prijema, i ranije dolaze na rod", ističe Ćavar za hercegovina.info.

Sve više maslina u Hercegovini

"Posljednjih godina osjetno se povećao broj nasada pod maslinama, pogotovo na području zapadne Hercegovine, gdje se maslina prilagodi na kršu tipičnom za ova područja. Povodom toga izgrađene su moderne uljare u Ljubuškom i Čapljini, koje pružaju usluge prerade maslina, bilo da imate 10 kg ili 5 tona maslina, kako bi i hobisti i mali proizvođači došli na svoje.

Ulja s ovih područja su mahom ekstra djevičanska, visokog kvaliteta, što je dodatan vjetar u leda maslinarstvu u Hercegovini. Od sorti koje su zastupljene u uzgoju su autohtona Oblica, koja zauzima preko 50%, zatim Istarska bjelica, Leccino, Pendolino, Buza, Levantinka, Ascolana, Frantoi. Bitno je naglasiti da je poželjno u nasadu imati više sorti, radi međusobnog oprašivanja", ističe Danijel Ćavar te dodaje:

"Što se tiče novih nasada, uz maslinu, ističu se smokve. Smokva se od davnina smatrala hraniteljicom težaka u Hercegovini, te opravdano zauzima sve veće mjesto ne samo kao pojedinačno stablo uz okućnicu nego i kao plantažni nasadi, budući da relativno rano rađa (nakon 4 godine). Plod je itekako tražen, bilo kao svjež, suh, prerađenu obliku pekmeza ili slatkoga. Cijena suhe smokve trenutno iznosi oko 10 maraka, što je itekako poticaj za daljnje širenje ove itekako zahvalne voćne vrste. Od sortimenta u Hercegovini dominantna je Tenica (Sušioka), zatim Petrovača bijela, Termenjača, Bjelica (Jarakuša).

Kažimo nešto i o smilju koje se prije nekoliko godina uvelike sadilo u Hercegovini?

"Smilje je nažalost među narodom postala pomalo već kultura za neka prošla vremena, iako još ima proizvođača koji su uporni i ne odustaju, od ovog na prvu spasonosnog projekta za ostanak ljudi na ovim područjima. Takozvana smiljomanija ljude je izvukla na zapuštene njive i po tko zna koji put pokazala da je naš narod vrijedan i da ne bježi od napornog rada.

Međutim, enorman porast površina pod smiljem, neistraženo svjetsko tržište ulja od smilja, neprovjerene informacije koje su puštali pojedinci u javnost, dovele su do opadanja cijene i same sirovine smilja, kao i samoga ulja. Veliki dio se zaorao i posađene su višegodišnje kulture, dok pojedini još ne odustaju od ovog projekta i čekaju neka bolja vremena", kazao je Danijel Ćavar u razgovoru za hercegovina.info.