PROJEKT USPORAVAJU SPOROVI Kinezi traže dodatne garancije od Vlade RS za izgradnju HE 'Buk Bijela'

Kineske tvrtke koje su dostavile ponude za izgradnju hidroelektrane „Buk Bijela“ zatražile su dodatne garancije od Vlade Republike Srpske kako bi potpisale ugovor za ovaj projekt vrijedan 250 milijuna eura. Kao razlog su naveli sporove koji se o ovoj hidroelektrani vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om, saznaje portal CAPITAL.

Hidroelektrana 'Buk Bijela' je zajednički projekt Elektroprivrede Republike Srpske i Elektroprivrede Srbije vrijedan 250 milijuna eura.

Od tog iznosa Elektroprivreda Srbije će osigurati 51 posto sredstava, a Elektroprivreda RS 49 posto, koliko iznosi i udio dvije elektroprivrede u zajedničkom poduzeću 'HES Gornja Drina'.

Hidroelektranu po sustavu „ključ u ruke“ trebala bi graditi jedna od tri kineske kompanije koje su prije nekoliko mjeseci dostavile ponude, a riječ je o kompanijama, „Dongfang Electric Corporation“, „Power China“ i „Energy China“.

Osim izgradnje, tvrtka koja bude izabrana za izvođača trebala bi osigurati i financiranje, dok će za vraćanje kredita garantirati vlade RS i Srbije.

Iako je od dostavljanja ponuda prošlo već četiri mjeseca, odluka o izvođaču još nije donesena.

Đokić: Nekorektni potezi Kineza

Jedan od glavnih razloga za to je, kako saznaje Capital, zahtjev koji su ove kompanije ispostavile vladama Srpske i Srbije. Naime, Kinezi su zatražili dodatne garancije o ovom projektu, navodeći kao razlog sporove koji se o njemu vode pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.

Prema informacijama Capitala, kineske banke ne žele financirati ovaj projekt dok situacija ne bude potpuno čista, odnosno dok se ne riješe oba spora koja se vode u vezi s ovim projektom vrijednim pola milijarde maraka.

Kako saznaju, vlasti RS ne brine puno spor pred UNESCO-om, već onaj pred Ustavnim sudom za koji se trenutno ne vidi rješenje.

Naime, Ustavni sud BiH je po zahtjevu 24 poslanika Zastupničkog doma parlamenta BiH još polovinom 2021. godine utvrdio da postoje pravne dileme u vezi s dodjelom koncesije za ovaj projekt te naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.

Od tada je prošlo više od dvije godine, Komisija odluku još nije donijela, a predmet je zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda BiH završio u tužiteljstvu.

Iako su pripremni radovi na projektu u međuvremenu privedeni kraju i tri kineske kompanije dostavile ponude za izgradnju, sada dolazi do novog zapleta, jer su i Kinezi oprezni zbog ovog spora.

Ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je za Capital kako su kineske kompanije koje su dostavile ponudu tražile odgovor u vezi s tim sporovima kako bi odlučile hoće li prihvatiti ući u projekt.

Njihov zahtjev smatra nekorektnim.

„Kinezi su željeli imati jasan odgovor na ta dva pitanja. Međutim, to nisu korektna pitanja s njihove strane jer oni nisu investitor. Rekao sam im da što se tiče Ustavnog suda ne možemo dati garanciju jer mi nemamo tu nadležnost“, rekao je Đokić.

On je ponovio stav da Ustavni sud BiH nema nadležnost da odlučuje o ovom pitanju, dodajući da bi se „BiH sigurno suočila s arbitražom teškom više od milijardu eura ako bi taj sud donio odluku koja bi išla na štetu ekonomskih interesa RS“.

„Još nije izabrana nijedna od te tri tvrtke i još uvijek je u toku evaluacija njihovih ponuda. Ove kompanije su i dalje u igri“, tvrdi Đokić.

Izbor najpovoljnijeg ponuđača prolongiran do proljeća

Predsjednik Upravnog odbora poduzeća „HES Gornja Drina“ Milan Baštinac za Capital kaže da njega Kinezi službeno nisu obavijestili da traže dodatne garancije, ali da imaju upite s njihove strane o statusu predmeta koji se vodi pred Ustavnim sudom BiH.

Kaže da je u tijeku evaluacija tehničkog i financijskog dijela ponuda koja će, zbog svoje kompleksnosti, najvjerojatnije biti prolongirana do proljeća.

„Do kraja prosinca ćemo završiti pripremne radove koji su, također, prolongirani iz objektivnih razloga. Trenutno se radi ostala projektna dokumentacija vezano za mrijestilište za ribu koje je sastavni dio projekta i obveza po ekološkoj dozvoli“, kaže Baštinac.

Kada je u pitanju spor koji se vodi o ovom projektu, Baštinac kaže da Srpska i dalje smatra da Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku koja bi bila u suprotnosti s dosadašnjim odlukama i suglasnostima Vlade RS.

„Hidroelektrana se gradi 11 kilometara od granice s Crnom Gorom, a Drina u gornjem dijelu toka nije granična rijeka što automatski implicira da je pitanje koncesije potpuno u nadležnosti Republike Srpske“, tvrdi Baštinac.

Pitanja o zahtjevima Kineza i stavu Srbije uputili smo i Ministarstvu rudarstva i energetike Srbije i „Elektroprivredi Srbije“, ali odgovor nismo dobili.

Podsjećamo, poslanicima iz Federacije BiH koji su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH bilo je sporno to što je koncesiju za ovaj projekt dodijelila Republika Srpska, a ne BiH, jer se, kako su tvrdili, radi o “međudržavnom” projektu.

Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor.

Kako taj rok nije ispoštovan, Ustavni sud BiH je Komisiji produžavao rok, ali ona i dalje nije postupila po nalogu suda, zbog čega su donijeli rješenje o neizvršenju njihove odluke.

Komisija za koncesije BiH zbog nerada na meti tužiteljstva

U Ustavnom sudu BiH za CAPITAL su rekli da nakon što su donijeli rješenja o neizvršenju od 2. prosinca 2021. godine i 19. siječnja 2023. godine, nisu dobili povratnu informaciju od Tužiteljstva BiH u vezi nepostupanja Komisije za koncesije BiH.

„Nakon donošenja takve odluke na Tužiteljstvu BiH, kao istražnom organu, je da prikupi sve relevantne informacije i razloge zbog kojih „izvršitelj“ nije postupio po nalogu Ustavnog suda, odnosno zbog kojih nije izvršena konačna i obvezujuća odluka ovog suda“, navodi se u odgovoru Ustavnog suda BiH na pitanje u vezi s predmetom HE „Buk Bijela“.

Da odluka ili rješenje ovog problema nije ni na vidiku potvrđuje predsjednik Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

Amović za CAPITAL kaže da je Tužiteljstvo BiH od njih tražilo određenu dokumentaciju u vezi s ovim predmetom, da su oni tu dokumentaciju dostavili i da od tada nemaju nikakvih informacija što se po tom pitanju događa.

Kazao je da Komisija koja bi trebala imati sedam članova, trenutno funkcionira s četiri člana kojima su istekli mandati.

Ova četiri člana zajedno s tri člana Komisije za koncesije RS čine zajedničku komisiju koja bi, po nalogu Ustavnog suda BiH, trebala donijeti konačnu odluku o tome je li Komisija za koncesije RS mogla odobriti koncesiju za HE „Buk Bijela“ ili je o tome trebala odlučiti Komisija za koncesije BiH.

„Problem je što nas jedan od članova Komisije Mensur Šehagić opstruira. On nije želio prisustvovati sjednicama navodeći tisuću različitih razloga. Zbog toga nismo imali kvorum da održimo sjednicu na kojoj bi se mogla donijeti odluka. Zato smo donijeli određene zaključke u kojima smo naveli da ne vidimo što je sporno u tom predmetu i te zaključke smo dostavili Ustavnom sudu. Međutim, Ustavni sud traži odluku, a mi je ne može donijeti zato što nemamo kvorum“, rekao je Amović.

Spor o HE Buk Bijela i pred Unescom

Pored spora pred Ustavnim sudom BiH, o hidroelektrani „Buk Bijela“ se vodi spor i pred UNESCO-om koji je oko potencijalnog narušavanja zaštićenog područja Durmitora pokrenula Crna Gora.

Ministar Đokić kaže da je Crna Gora ranije dala podršku ovom projektu i da ne vidi zbog čega bi sada to bio problem.

Istaknuo je da će zajedno s ministarskom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović uskoro posjetiti i Crnu Goru i razgovarati s njenim predsjednikom i resornim ministrom kako bi potvrdili suglasnost crnogorske strane za ovaj projekt.

Podsjećamo, najnižu ponudu za gradnju hidroelektrane „Buk Bijela“ u Foči „tešku“ 248 milijuna eura dostavila je kompanija „Dongfang Electric Corporation“.

„Power China“ ponudila je da ovaj posao uradi za 263 milijuna eura, dok je ponuda kompanije „Energy China“ za milijun skuplja i iznosi 264 milijuna eura.

Osim izgradnje, tvrtka koja bude izabrana za izvođača treba osigurati i financiranje, odnosno planirana je izgradnja po sustavu „ključ u ruke“, tako da će se pri odabiru najpovoljnije ponude gledati i uvjeti financiranja.

HE „Buk Bijela“ je dio je projekta hidroenergetski sustav Gornja Drina koji osim ove predviđa gradnju još dvije hidroelektrane koje će zajednički graditi Srbija i Republika Srpska.

Vrijednost prve hidroelektrane, odnosno HE „Buk Bijela“ je oko 250 milijuna eura, dok je vrijednost ukupne investicije procijenjena na oko 520 milijuna eura.

Kamen temeljac za „Buk Bijelu“ položili u svibnju 2021. godine premijeri Srpske i Srbije Radovan Višković i Ana Brnabić, nakon čega su krenuli sporovi koji i danas koče ovaj projekt.

Kineske tvrtke već rade na dva velika energetska projekta u Srpskoj, a riječ je o hidroelektranama „Dabar“ i „Bistrica“.