PROBLEMI U ZDRAVSTVU Nijedan liječnik se nije javio na natječaj Doma zdravlja u bh. gradu

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Dok liječnici odlaze iz službi obiteljske medicine i hitne medicinske pomoći, bilo da je u pitanju otkaz, odlazak u mirovinu ili na specijalizaciju, malo njih se prijavi na natječaj da rade u domovima zdravlja, pa se tako na posljednji natječaj u banjolučki Dom zdravlja nije prijavio nijedan liječnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako su za Nezavisne novine potvrdili iz DZ Banja Luka, ove godine je Službu obiteljske medicine napustilo deset doktora, i to po pet doktora medicine i specijalista obiteljske medicine, a na osnovu odlaska u mirovinu, sporazumnog prekida radnog odnosa, odlaska doktora na specijalizacije i sl., dok je primljeno šest doktora.

"Do 31. prosinca Službu obiteljske medicine napustit će još tri doktora specijalista obiteljske medicine zbog odlaska u mirovinu. Službu hitne medicinske pomoći ove godine napustila su tri, a primljen je jedan doktor medicine. U 2025. godini Službu obiteljske medicine napustit će pet doktora, dok će dva doktora napustiti Službu hitne medicinske pomoći zbog odlaska u mirovinu", ističu iz DZ Banja Luka i dodaju da je lani Službu obiteljske medicine napustilo 11 doktora, i to osam doktora medicine i tri doktora specijalista obiteljske medicine, a primljeno je sedam doktora.

"Službu hitne medicinske pomoći 2023. godine napustila su četiri, a primljeno je šest doktora. Dom zdravlja je od prosinca 2023. godine do veljače ove godine dva puta raspisivao natječaje za zaposlenje sedam doktora u Službi obiteljske medicine te su se prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan odustao. Na posljednjem natječaju, koji je objavljen 3. rujna, tražili smo dva doktora medicine - specijalista urgentne medicine, pet doktora medicine - specijalista obiteljske medicine, te po dva doktora medicine u Službi obiteljske medicine i u Službi hitne medicinske pomoći s edukativnim centrom, ali se nije prijavio nijedan doktor", dodaju iz ove ustanove.

Ističu kako je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS odobrilo deset specijalizacija iz obiteljske medicine, te pet specijalizacija iz urgentne medicine.

"Na ove natječaje, za specijalizaciju iz obiteljske medicine bilo je zainteresirano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom razdoblju zbog nedostatka i manje zainteresiranosti mladih doktora za ove grane medicine imati veliki problem u popunjavanju timova obiteljske i urgentne", dodali su iz DZ Banja Luka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora obiteljske medicine RS, za Nezavisne objašnjava kako je veliki problem manjak ovih liječnika, ne samo u Srpskoj, već i u regiji, jer, kako kaže, isti problem imaju Hrvatska i Slovenija, koje su u EU.

"Udruženje je kroz analizu ukazalo nositeljima zdravstvene politike da trebaju ozbiljnije sagledavati i planirati ljudske resurse. Tu vidimo slabost menadžera i lokalnih politika. Domovi zdravlja su odgovornost skupština, načelnika i gradonačelnika, a u planiranju ljudskih resursa domovi zdravlja i rukovodstvo moraju bliže surađivati, s obzirom na to da je nedostatak liječnika, ali i laboranata, radioloških tehničara i sl. Morat će se promijeniti stav u smislu da, ako neke lokalne zajednice žele imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je više ulagati, prije svega, u studentsku populaciju. Jedan od naših prijedloga je bio da se studenti medicine, pete i šeste godine, kroz ugovorni odnos obvežu na stipendiranje te se vrate u domove zdravlja, upoznaju sustav i rade dvije godine, pa, ako žele, karijeru nastave u bolničkom sektoru", istakao je Kuprešak.

Prema njegovim riječima, veliki je odljev medicinskih radnika u bolnički sektor, ističući da primarna razina ne može biti konkurentna bolničkom sektoru.

"Posao koji radimo je veoma težak, a od nas se očekuje da za 15 minuta odgovorimo na zdravstveni problem. U bolnicama su primanja daleko veća, jer se u 2024. godine 475 milijuna KM izdvojilo za sekundarni i tercijarni nivo, a za domove zdravlja oko 182 milijuna KM", zaključuje Kuprešak.

Vezani članci