PRIČA O VRIJEDNOM MINERALU Kako su Lopare postale općina litija?

Općina Lopare ima oko 15.000 stanovnika i spada u izrazito nerazvijene općine. Međutim, to nije prva asocijacija na ovu općinu. Litij je otkriven u blizini naselja na obroncima planine Majevice u listopadu prošle godine. Tada je u medijima odjeknula vijest da je u Loparama pronađena „sirovina 21. stoljeća”, odnosno litij. Prva istraživanja tvrtke „Ar Core” AG iz Švicarske ukazivala su kako je vrijednost otkrivenih zaliha oko deset milijardi dolara.

Geološka istraživanja na području Lopara su rađena tri godine bez medijske pompe i daleko od očiju javnosti, a završena su 31. srpnja 2022. godine. „Ar Core” je naveo da je dozvolu za istraživanje mineralnih nalazišta u regiji Lopare dobio 2018. godine, a sam proces je nadgledala tvrtka CSA Global koja je u sastavu DIO ERM Grupe, specijalizirane za rudarstvo, piše Mapa istraživačkih sadržaja.

Tri faze istraživanja su uslijedile između 2020. i 2022. godine, a mineralno nalazište je konačno naučno procijenjeno i potvrđeno u ljeto 2022. godine. Vladimir Rudić, direktor kompanije „Ar Core” ulaganja, kaže da projekt u Loparama donosi prosperitet regiji.

„Proizvodnja i povezane aktivnosti će direktno stvoriti do 1.000 lokalnih radnih mjesta i između 3.000 i 5.000 poslova posredno, ekonomski revitalizirajući regiju. Željeli bismo da zahvalimo ljudima u Loparama na podršci tijekom cijelog procesa i radujemo se što nismo doživjeli nikakve prigovore s njihove strane”, navodi Rudić za Gerilu.

Prve javne informacije o ovim geološkim istraživanjima litija na području Lopara pojavile su se 2020. godine, ali one nisu zainteresirale širu javnost, što je možda i razumljivo kada se uzme u obzir činjenica da je cijeli svijet tada bio preokupiran borbom protiv pandemije virusa korona.

Kako piše Gerila, priča o litiju doseže i do 2012. godine, kada su vršena su geološka istraživanja bora, litij, natrija, stroncija, kalija i prateće asocijacije elemenata na području Mjesne zajednice Lipovice, koja pripada općini Lopare. Poduzeće „Lithium Balkan” doo Lopare osnovano je polovinom 2010. godine u Loparama. S Vladom Republike Srpske potpisali su tada i ugovor o dodjeli koncesije na tri godine. Ugovor o koncesiji kasnije je sporazumno raskinut i od tog posla nije bilo ništa.

I prije kanadske tvrtke na teritoriju Lopara je od 1998. do 2003. godine istraživala tvrtka Rio Sava, kćerka tvrtke Rio Tinto. Navodno, nakon nekoliko godina istraživanja nisu bili zadovoljni dobivenim rezultatima, nakon čega se povlače iz ovog projekta. Ipak, i pored dva neuspješna pokušaja kanadske i australijske kompanije, 2020. godine u ovu priču ulazi slovenački poduzetnik Andrej Rautner, koji je uložio milijune eura u “Rudnik litija”, tvrtku koja je bila vlasnik kompanije „Ar Core”.

Prema informacijama portala „svet24.si” iz više izvora, navodi se da je Rautner vlasnik kompanije AR Plane i da ima odlične veze u građevinskim, političkim, ali i obavještajnim krugovima zemalja bivše Jugoslavije. Rautner se praktično ne pojavljuje u javnosti, a najčešće sudjeluje, kako navodi „svet24.si” u rizičnim, čak i špekulativnim poslovima, odnosno u poslovima „ispod radara”.

Zanimljivo je da je vlasnik jedne od tvrtki osnivača „Ar Core” i firma „Yolle top invest” iz Laktaša, a vlasnik i odgovorna osoba ove tvrtke je Jozo Mikulić, dugogodišnji Rautnerov suradnik, kontroverzni poduzetnik. Mikulićev blizak suradnik je i Rok Gale, on je u aferi oko fiktivne preprodaje skoro 400 kilograma zlata optužen u svojstvu direktora zagrebačke tvrtke „Gold Box”, koja je, po tvrdnjama Državnog tužilaštva Hrvatske, bila dio lanca za pranje novca.

Prema pisanju Slobodne Bosne, ime Roka Galea pojavljivalo se u crnim kronikama hrvatskih novina kao jednog od članova organizacije koja je u BiH prala desetine milijuna eura, tako što je novcem sumnjivog porijekla iz poreznih oaza otkupljivala zlato od hrvatskih građana i tvrtki.

U taj posao bili su, kako je pisao „Jutarnji list”, na neki način umiješani sin gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i brat današnjeg predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića. Sve se ovo događalo prije 2018. godine i dodjele suglasnosti za geološka istraživanja na teritoriji općine Lopare.

Nije poznata informacija da li Rautner ili Mikulić trenutno imaju dodira s projektom u Loparama. Tijekom godina mijenjala se vlasnička struktura i udio osnivačkog kapitala, kompanija koja trenutno vodi projekt je AR CORE ulaganja d.o.o. u Banjaluci, a direktor je Vladimir Rudić, u vlasništvu „Ar Core” AG iz švicarskog grada Cug.

Direktor Rudić u razgovoru za Gerilu je istakao da je švicarska tvrtka „Ar Core” AG, koja je akcionarsko društvo, sada jedini i isključivi vlasnik bh. kompanije „Ar Core” ulaganja iz Banje Luke.

„Ar Core nema kćerke tvrtke, ima samo centrala u Banjoj Luci. Nemamo partnerske tvrtke. Ar Core AG kao švicarska kompanija radimo vrlo transparentno. Mi smo akcionarsko društvo i registrirani u Švicarskoj, a kompanija Ar Core d.o.o. u Banjoj Luci je kćerka tvrtka tog akcionarskog društva u apsolutnom vlasništvu. Ne postoji nikakva veza između naše tvrtke i političara u Srpskoj, niti imamo akcionare s naših prostora. Radi se o internacionalnim investitorima i sve je transparentno“, ističe Rudić.

Europa zainetresirana za Lopare

Na stranici Europskog instituta za litij navodi se da je „Ar Core“ AG  švicarska junior rudarska kompanija i da je trenutno u procesu razvoja velikog projekta rudarstva i proizvodnje litija/bora u Bosni i Hercegovini.

Da je Europa itekako zainteresirana za Projekt Lopare govore nam i izjave eminentnih europskih političara na ovu temu, poput Petera Bejera (CDU), člana njemačkog Bundestaga i izvjestioca za transatlantske odnose i Zapadni Balkan.

„Ekološka i društvena kompatibilnost su ključni faktori za projekt i za Ar Core uopće. Tijekom faze proizvodnje, Ar Core će nastaviti suradnju s lokalnim i međunarodnim partnerima, kako bi osigurao održivo i uzajamno korisno poslovanje koje će Ar Core učiniti važnim igračem na globalnom tržištu resursa“, izjavio je ranije Bejer.

Iz „Ar Core“ naglašavaju da je projekt Lopare podržalo nekoliko europskih instituta za sirovine i Europski institut za litij (ELI), kao i Njemačka agencija za mineralne resurse (DERA). Zanimljivo je da se od 20 projekata za eksploataciju litija u Europi među kojima je i projekt u Loparama, čak osam nalazi u Srbiji.

Vladimir Rudić kaže da „Rio Tinto“ i „Ar Core“ nemaju dodirnih točaka osim zajedničkih neprijatelja.

„Jedina veza Ar Core i Rio Tinta u Srbiji je da iste plaćeničke grupacije napadaju i nas i njih. Mislimo na one interesne grupe koje promoviraju određene agende na način da se predstavljaju kao ekolozi i pričaju informacije koje nemaju veze s projektom. Jasno je da ti ljudi rade za nečije interese, a koji idu na štetu razvoja novinarstva u Republici Srpskoj“, ističe Rudić.

Snježana Jagodić Vujić iz Udruženja Eko put kaže da način rudarenja litija ne garantira da neće doći do izlijevanja zagađenih tečnosti u prirodu i da to, naposljetku, neće zagaditi podzemne vode.

Svoje jasno „ne” za rudarenje litija iskazali su mještani Lopara na tribini održanoj 10. decembra 2023. godine, u prepunom lokalnom Domu kulture u organizaciji Ekološkog udruženja Eko Put iz Bijeljine u suradnji s Eko BiH mrežom.

„Borit ćemo se svim silama da sačuvamo našu djedovinu, svoje grobove. Ako treba motkama ćemo se tući”, rekao je mještanin Lopara Slobodan Aleksić za Gerilu.

Vladimir Rudić iz „Ar Cora“ je u izjavi za Gerilu rekao da će obrada litija i ostalih ruda biti ekološki prihvatljiva, ako do otvaranja rudnika dođe.

„Vrlo je jasan način naše metode geološke prerade rude, a to je ekstrakcija rude površinskim kopom površinskih stijena. Neće biti nikakvih upumpavanja kiselina ili vode pod zemlju. Iskopavanje i tehnološka prerada rude biće obavljana u zatvorenim fabričkim i industrijskim pogonima, zatvorenog ciklusa, bez doticaja zemljišta i vode, gdje će ciklusi u kojima budemo prerađivali našu rudu biti u potpunosti nezavisni kada je u pitanju životna sredina i koristeći dodatne mehanizme kontrole, mi ćemo upravo da osiguramo u potpunosti sigurnu ekstrakciju”, kaže Rudić.

Mještani zabrinuti

Mještani su svoje nezadovoljstvo izrazili na prosvjedima, a za sedam dana peticiju je podržalo preko 3.700 potpisnika. Posebno ih brine da bi eventualno otvaranje rudnika bilo blizu njihovih kuća. Žive u strahu jer bi rudnik bio u neposrednoj blizini centra općine Lopare. Eksploatacijsko područje obuhvatilo bi 25 kvadratnih kilometara, dok koncesijsko područje iznosi oko 87 kvadratnih kilometara, što je značajan dio teritorije općine.

„To je ogromna površina, pod koncesiju spada trećina teritorije Lopara, a i samo eksploatacijsko područje je izuzetno veliko, a da ne govorimo o tehnološkim postupcima, koji su svakako najbitniji, a koji se tiču kako života građana tako i čitavog eko sistema”, kaže Milenko Ristić, predsjednik Skupštine Općine Lopare.

Ristić je u razgovoru za Žurnal naglasio da je Općina Lopare jedina lokalna zajednica u BiH koja je zauzela čvrst stav protiv otvaranja rudnika litija na Majevici.

Kao dodatni argument mještani vide i u činjenici da je Majevica prema prostornom planu Republike Srpske, od 2015. do 2025. godine, predviđena da bude zaštićena kao Park prirode, o čemu još nema službene odluke vlasti u Srpskoj.

S tim se slaže i mještanka Lopara Andrijana Pekić Tešanović i članica udruženja Čuvari Majevice.

„Nama se iz te tvrtke plasiraju informacije da su istraživanja provedena po najvišim ekološkim standardima, ali mi imamo dokaze da je kod pojedinih ljudi u blizini tih lokacija, na kojima je vršeno istraživanje došlo do presušivanja nekih bunara, a u pojedinim je pronađeno nekoliko otrovnih supstanci, među njima i mangan i sada ta voda više nije za piće. I sad možete misliti kada je takvo stanje u istraživanjima, kakvo bi stanje bilo kada bi se ovdje otvorio rudnik“, govori Pekić Tešanović za Gerilu.

Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić 15. veljače ove godine je izjavio za Radio Slobodna Europa da kompanija „Ar Core“ nije podnijela zahtjev za dodjelu koncesije u cilju eksploatacije, tako da u ovom trenutku „ne postoje ni formalni uvjeti da se vodi koncesijski postupak“.