PREDSTAVNICA BH. NUTRICIONISTA Naše društvo ne voli povrće, jedite zdravo tako da zamijenite čips sa sendvičem

Najgora navika s kojom se bori društvo Bosne i Hercegovine kad je u pitanju ishrana jest preskakanje prvog obroka u danu, točnije, doručka. Kava ili cigareta nikako ne smiju biti ono prvo što unosimo u svoj organizam za početak dana, a imati zdravu ishranu nikako ne znači uskratiti sebi omiljenu hranu ili biti jednostavno – gladan.

Kalorija je kalorija, ali što ako bismo vam rekli da je dovoljno samo izvršiti poneku zamjenu namirnica tijekom dana? Kako kaže Irzada Taljić, profesorica nutricionizma na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu i predsjednica Udruge nutricionista u Bosni i Hercegovini, pogrešno je misliti da ne smijete jesti čips, ali što ako ga, na primjer, danas zamijenimo s jednim dobrim sendvičem?

U razgovoru za Hercegovina.info Taljić je kazala i nekoliko savjeta za zdrav i brz doručak, a osim toga, govorila nam je i o problemima s kojima se najviše susreće naše društvo od djetinjstva do starosti.

„Ono što je problematika kod nas jest da su poneka i pojedinačna istraživanja provedena, dakle, to nešto rade službene institucije, ali ne redovno. Nije anualno, nije jednom godišnje, a na fakultetima se rade istraživanja zbog doktorskih disertacija ili master teza, tako da mi nemamo bazu za koju možemo reći da pokriva područje Federacije ili cijele BiH. U našem slučaju, točne brojke u potpunosti ne postoje“, kazala je Irzada Taljić za naš portal.

Ipak, različite udruge ili, Taljić je u ovom slučaju istaknula Nestle, jer su u ovom slučaju uradili opsežno istraživanje, ipak pokušavaju doći do nekih podataka, pa evo, iz Nestleovog istraživanja došli smo do saznanja da u BiH postoji aktivan trend opadanja konzumacije školskog obroka.

„Novi alarmirajući rezultati istraživanja koje je provedeno u okviru projekta Nestlé 'Zdravo!' – 'Healthier kids', ukazuju na to da samo 14,5 posto učenika u Bosni i Hercegovini u tijeku dana konzumira preporučenih pet obroka, dok čak 15,4 posto učenika ima svega dva obroka dnevno. Također, zabrinjavajući je podatak i da 9,9 posto učenika u školi konzumira neadekvatnu hranu“, istaknula je Taljić pozivajući se na rezultate Nestlea.

Konzumacija povrća je u našem društvu, kako kaže, očigledno veliki problem i gleda se da se izbjegava kod svih starosnih grupa. Obiteljski obroci se sve manje konzumiraju, što je posljedica sve bržeg života, a i većih cijena s kojima se susrećemo.

„Treba naći načine, makar kuhati večer prije, kako bi djeca mogla imati obrok u tijeku dana. Gojaznost kod nas proizilazi iz, prije svega, neredovne konzumacije obroka, a najčešći obrok koji se preskače jest doručak. Ja znam da je to problem u školstvu, škola je organizirina u dvije smjene, djeca se pripremaju 15 minuta pred školu, a onda iz toga dobivamo odrasle koji ne vode računa o tome i prioritet im budu kava i cigarete umjesto obroka“, rekla je Taljić.

Gojazna djeca - gojazni odrasli ljudi

Svjetska literatura govori o tome, a deadline za ispravak loših prehrambenih navika je adolescencija, što znači 19 godina starosti. Što postignemo do tada, suglasna je Taljić, prelazi nam u odraslo doba. Čak 70 posto gojaznih adolescenata prelazi u gojazne odrasle ljude, tako da je uistinu bitno raditi na djeci.

„Moj primjer jest da moj sin, recimo, nije išao u vrtić na doručak jer sam ja željela stvoriti mu naviku da ne smije napustiti kuću bez doručka, pa evo, on i danas ima prvo doručak pa obveze“, objasnila je Taljić.

Što je to što se može brzo, zdravo i zasitno pripremiti za doručak?

„Kajgana, integralni kruh, za nekoliko dana može i jaja na oko uz rajčicu. Osobno, kajganu uvijek pravim na maslacu, jaja na oko najnormalnije na suncekrotovom ulju, zašto da ne, to je kašičica i ne može biti tako strašno, neki mliječni namaz, pureća šunka ili malo zelene salate, krastavac i eto vam sendviča. Ne znam zašto kod nas ljudi također nemaju naviku jesti sardinu ili skušu iz konzerve, nutritivna vrijednost je jednaka, a tu se može narezati i neko povrće, pa dobijete zasitnu salatu“, savjetovala je Taljić naše čitatelje.

Kalorija je kalorija, a bitno je samo iz čega je uzimamo

„Bitno je znati oduprijeti se sadržaju s interneta, gdje svatko može postaviti i savjetovati bilo što, pa tako dođemo do onih koji kažu kako jedu neke proteinske pločice, a one se sastoje od glukoznog sirupa, dakle, šećera, pa onda neku salatu. S druge strane, kada vi imate konkretan obrok, to predstavlja dobar početak dana, jer sve te kalorije vi ćete potrošiti u tijeku dana uz druge aktivnosti. Zauvijek ću potencirati na doručku, jer ako nam je on pravilan, to će nam pomoći da činimo dobre izbore u ostatku dana. Vi poslije toga ne možete biti gladni sigurno do vremena povratka iz škole ili pauze na poslu“, pojasnila je Taljić za Hercegovina.info.

Djeca su u razdoblju rasta i razvoja i njima su tada potrebni svi makro i mikronutrienti, pa uskraćivanje ne dolazi u obzir, ali korigiranje itekako da.

„Do gojaznosti dolazi usljed loših prehrambenih navika, neredovnih i manjka fizičke aktivnosti, točnije, kada nam je unos kalorija veći od potrošnje. Najbitnije je u tom slučaju obratiti se nutricionisti, nije rano nikada, a ni kasno. Sve se može poboljšati samo ako želimo. Stručnjaci mogu reći je li vrijeme za korekciju i kakvu korekciju. Ne treba sebi uskraćivati hranu i obroke, hajde da napravimo zamjenu, danas neka nema čipsa ili smokija, ali neka ima sendvič“, zaključila je Taljić.