Pravoslavni vjernici danas slave Božić

Svi hrišćani slave Božić kao opću slavu, jer je to prema vjerovanjima "dan rođenja najsvetijeg djeteta u povijesti čovječanstva, dan rođenja Spasitelja".

Rađanje novog života

Božić se blaguje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Krista. To je blagdan rađanja novog života, blagdan djece i djetinjstva.

Uz Vaskrs i Duhove, Božić spada među tri najveća hrišćanska blagdana. Prema Svetom pismu, Isus Krist je Sin Božji kojeg je rodila Djevica Marija blagodaću Svetog duha u gradu Betlehemu.

Poslije Blagovijesti, Marija je bila vjerenica srodnika Josipa. Car August zapovijedio je popisivanje stanovništva pa su Josip i Marija iz Nazareta krenuli u Betlehem. Zbog gužvi nisu mogli naći mjesto u svratištima pa su na kraju završili u pećini pastirskoj ili štali, gdje se Isus rodio.

Anđeli su pastirima dojavili vijest o Isusovom rođenju pa su prvi vidjeli dijete. Poslije je zvijezda repatica dovela mudrace sveta tri kralja Baltazara, Melkiora i Gašpara koji su Isusu donijeli poklone - zlato, tamjan i smirnu.

Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u nekim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. vijeka, kada se širi uglavnom pod utjecajem njemačke tradicije i prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca.

Isprva su kićena bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim poslasticama i ukrasima napravljenim od papira, najčešće lancima i raznim nitima.

Čest su ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su postavljane svijeće, simboli nade i božanstva. Poslije su postavljani i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizovali snijeg na drvcetu i tako ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase.

Božićna česnica

Za prvi dan Božića neizostavna je česnica - kolač koji se pravi od bijelog brašna, sa vodom i mašću, bez kvasca. Česnica se mijesila kad prvo zvono zazvoni u crkvi ili između jutrenja i dostojna. Česnica se lomi na dijelove, prema broju ukućana, da bi se po tim dijelovima proricala sreća. Česnica simbolizuje rođenje Krista, kada su ga pastiri darovali.

Na Božić vjernici idu na jutrenje i liturgiju, pričešćuju se, a zatim dolaze kući, gdje je spremljena bogata trpeza. Tog dana blaguje u svom domu s polaznikom, izabranim gostom - uobičajeno je da je to muško kršteno dijete. Žene pripreme bogati božićni jelovnik, a ručak je svečan i bogat te za stolom okuplja cijelu obitelj. Jede se voće, povrće, meso, razne pečenice, kruh, hladetina, peciva i brojna druga jela.

Poslije ručka odlazili su čestitati rodbini i prijateljima, a potom ostalim mještanima. Koledanje ili čestitarenje činilo se pjevajući tradicionalne božićne pjesme, a čestitari su često bili darivani.

Mladići su djevojkama često kao tradicionalni božićni poklon poklanjali tzv. božićnicu, ukrašenu jabuku. Prvi posjetilac koji bi posjetio kuću na Božić, tzv. polaznik ili položajnik, trebalo bi da je zdrav, krepak i veseo, što bi domu donijelo sreću.

Danas Božić slave i mnogi nekršćani kao tradicionalni obiteljski blagdan kada se daju i primaju prigodni pokloni. Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnje večer, odlaska na misu ponoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanje.

Božić je blagdan istinske sreće, ljubavi, praštanja i pravde, a vjernici čestitajući Božić, pozdravljaju riječima "Mir Božiji, Hristos se rodi" uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".

Svim pravoslavnim vjernicima sretan Božić želi ekipa portala HERCEGOVINA.info.