POVIJESNA RIZNICA Propala tri natječaja za obnovu najvećeg nacionalnog spomenika u BiH

Preživio je vjekove, gostio vojske i vojskovođe, s njega je najljepši pogled na kanjon Une, a danas, na raskršću dvije države, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u ruševnom stanju čeka na obnovu.

Tri natječaja za restauraciju dvorca Lothara von Berksa u Cazinu, na krajnjem sjeverozapadu BiH su propala, a po izjavama nadležnih, nema optimizma ni oko četvrtog, koji je u tijeku, piše Radio Slobodna Europa.

Sve ponude koje su do sada pristizale bile su neprihvatljive.

Dvorcem koji je sastavni dio Starog grada Ostrožca, a koji je nacionalni spomenik, kroz povijest su prolazili hrvatski plemići, knezovi, age, grofovi, vitezovi, pjesnici, umjetnici.

Stari Grad Ostrožac i njegov dvorac je najveći nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a tu titulu ima već 11 godina.

Mještanin koji živi u blizini ovog nacionalnog spomenika Rešid Sagrković za Radio Slobodna Europa kaže kako se ne smije dozvoliti da dvorac propadne.

“Počelo je obrušavanje zidova, dvorac je u katastrofalnom stanju, čak postoje iz rata granate koje su nanijele ogromnu štetu, ni krov nije saniran”, kaže Sagrković za RSE.

Do sada je u obnovu nacionalnog spomenika BiH, starog grada Ostrožac, uloženo oko pola milijuna maraka (oko 250.000 eura). No, to nije ni izbliza dovoljno da, mjesto koje posjećuju i brojni turisti, ponovo zablista.

Zašto natječaji 'padaju'?

U dosadašnjim postupcima javnih nabavki, koje se odnose na radove rekonstrukcije dvorca Lothara von Berksa, utvrđeno je da su ponude bile neprihvatljive u pogledu dostavljene dokumentacije i ponuđene cijene ponuđača, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE), Nermin Ogrešević, gradonačelnik Cazina u kojem se ovaj nacionalni spomenik i nalazi.

Ogrešević dodaje kako je u prva dva puta postupka javna nabavka poništavana iz razloga što su dostavljene ponude bile iznad procijenjene vrijednosti.

Treći put, kaže, jer ponuđači uz ponudu nisu dostavili obveznu bezuvjetnu bankarsku garanciju kojom bi garantirali i ozbiljnost ponude.

“Radi se o specifičnim radovima čiji je rok izvođenja 24 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, a zbog obveze posjedovanja ovlaštenja nadležnog ministarstva za izvođenje radova zaštite, konzervacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika, mali je broj tvrtki registriranih u BiH koje ispunjavanju uvjete. Na području Unsko-sanskog kantona trenutačno nemamo ni jednu takvu tvrtku registriranu”, kaže Ogrešević za RSE.

Iz Zavoda za zaštitu nacionalnih spomenika, koji djeluje pri Federalnom ministarstvu kulture i sporta, navode u odgovoru za RSE da se na prva dva natječaja prijavila jedna tvrtka, dok su se na treći prijavile dvije tvrtke.

Trenutačno je za obnovu dvorca urađen glavni projekt. Nabavka koja je u tijeku podrazumijeva zamjenu krova na dvorcu, međukatnih konstrukcija i vanjske stolarije.

Četiri milijuna maraka

U Bosni i Hercegovini postoje četiri tvrtke koje izvode radove rekonstrukcije na nacionalnim spomenicima, kaže za RSE Ermin Beganović, direktor Centra za kulturu i turizam grada Cazina, koji upravlja ovim nacionalnim spomenikom.

Dodaje da je dvorac u najlošijem stanju i da je njegova obnova ujedno i najskuplja.

Trenutačna procijenjena vrijednost ovih radova je veća od četiri milijuna maraka (oko dva milijuna eura).

“Nažalost, odbijamo ponude koje su za nekih 40 do 50 posto veće u odnosu na procijenjenu vrijednost. U tom slučaju javna nabavka se mora poništavati, jer nije moguće u suštini takvog ponuđača odabrati. Čak, ni materijal za obnovu dvorca nije problem. U našem centru imamo originalne dijelove koji se odnose na stolariju, imamo i uzorke koji se odnose na krovni pokrivač. Ovdje je najveći problem što imamo samo četiri licencirane tvrtke, a te tvrtke su, uglavnom, stacionirane u Sarajevu, Konjicu i Mostaru”, kaže Beganović za RSE.

Natječajnom dokumentacijom propisani su minimalni uvjeti koje zainteresirani ponuđači, a kasnije i izvođači, moraju ispunjavati, a to je da imaju ovlaštenje nadležnog ministarstva za izvođenje radova i iskustvo iz oblasti visokogradnje.

Prema postojećim propisima, za obnovu nacionalnih spomenika u BiH zadužene su vlade dva bh. entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.

Odobrenje za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnih spomenika izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Obnova dvorca kompleksan i skup posao

Dvorac i cjelokupna cjelina starog grada predstavljaju i povijesnu riznicu BiH, jer svjedoče o raznim epohama kroz koje je građen - srednjem vijeku, te Osmanskom i Austrougarskom razdoblju.

I upravo taj povijesni trenutak znatno komplicira njegovu obnovu, kaže Adnan Kaljanac, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

“Ako se ide na to da se dvorac uradi onako kako i izgleda, onda tu trebaju stručnjaci i za srednji vijek, Osmansko razdoblje, moraju se uraditi arheološka istraživanja kojim bi se utvrdilo gdje su i u kojim fazama rađeni i pravljeni arhitektonski zahvati na ovom objektu. Sve to evidentirati i dokumentirati, i to je neki proces koji bi trajao i par godina, da bi se nakon toga pristupilo terenu, da se krene s radovima”, kaže Kaljanac za RSE.

Dodaje i da je prilično komplicirano doći do materijala za ovakav objekt.

“Ako težite da napravite autentični malter, kod nas je jako teško doći do takvih materijala koji omogućavaju autentičnost, zato što mi nemamo adekvatnu proizvodnju i onda sve morate uvoziti. Sad za obnovu jednog takvog dvorca, tu se radi o velikim količinama materijala koji bi podlijegale međunarodnim nabavkama”, kaže Kaljanac.

Dodaje i da procijenjene vrijednosti, uglavnom, nisu u skladu sa stanjem na tržištu i da četiri milijuna maraka, koliko je planirano za obnovu dvorca, nije dovoljno.

“Morate poznavati stanje temelja da biste stavili određenu količinu na krov i prema stanju tih temelja izabrati koju građu ćete koristiti i kakvu, zadovoljava li ta građa fizičke izdrživosti krova. Sve to košta. Generalno, kad kažemo četiri milijuna to zvuči jako puno. Ako se radi po modernom standardu, od ta četiri milijuna, veliki dio tog novca odlazi samo na utvrđivanje stanja izdržljivosti, pa izrade projektne dokumentacije i onda u sve to uklopiti još fizički rad”, kaže Kaljanac, te dodaje da Europa ulaže značajna sredstva u konzervaciju i restauraciju takvih objekata.

“Naprimjer, samo održavanje obnovljenog manjeg objekta u Francuskoj košta četiri milijuna maraka”, navodi on .

Bosna i Hercegovina ima više od 900 dobara koji su proglašeni nacionalnim spomenicima.

Za svaki od njih, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH utvrdila je mjere zaštite. Tako, primjerice, nije dozvoljeno rušenje, niti bilo kakvi radovi, osim onih propisanih odlukom o proglašenju nacionalnim spomenikom.

U obnovu spomenika do sada uloženo pola milijuna maraka

Stari grad Ostrožac proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2013. godine.

Nacionalni spomenik čine srednjovjekovna utvrda, utvrda iz osmanskog razdoblja, dvorac Lothara von Berksa i zbirka skulptura.

“Treba ga obnoviti, tu ima i soba, malo naroda zna da je tu bio restoran, kad je mogao prije 50 godina raditi restoran što ne bi mogao i sad”, kaže mještanin Ostrožca, Asmir Burzić.

Na obnovi ovog najvećeg nacionalnog spomenika u proteklom razdoblju realizirano je nekoliko značajnih projekata manje vrijednosti.

Kako kaže gradonačelnik Cazina, trenutačno se radi na izradi glavnog projekta rekonstrukcije tabija, zidina i srednjovjekovnog dijela starog grada.

Također, značajan je i projekt koji je u tijeku, a odnosi se na izgradnju ekološkog sanitarnog čvora koji će biti završen do kraja ove godine.

U tijeku je i javna nabavka za novi objekt suvenirnice i kafe bara.

Više od 40 tisuća turista u posljednje tri godine

Federalno ministarstvo prostornog uređenja sudjelovalo je u obnovi nacionalnog spomenika Stari grad Ostrožac 2016., 2023. i 2024. godine u iznosima od ukupno 160 tisuća maraka (oko 80 tisuća eura).

Jedan projekt iz 2016. koji se odnosio na hitnu sanaciju na dvorcu je završen, dok su ostala dva u fazi realizacije, kažu iz Ministarstva za RSE.

I zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH navode i da su u posljednjih 28 godina na dvorcu Lothara von Berska vršene samo hitne intervencije na sanaciji najugroženijih dijelova, s ciljem zaštite od daljeg propadanja.

Na bedemima starog grada Ostrožac su se parcijalno vršili konzervatorsko-restauratorski radovi.

Inače, u posljednje tri godine zabilježeno je više od 40 tisuća turista koji su posjetili dvorac.