Poslodavci traže da troškove bolovanja radnika snose samo 15 dana

U dokumentu obrazloženja ove inicijative piše da se zahtijeva smanjenje broja dana bolovanja za koji je poslodavac obvezan platiti puni iznos plaće sa 42 na 15. Nakon toga, taj financijski teret bi prešao na državu, piše Faktor.

Poslodavci zahtijevaju i promjenu još dva dijela zakona tako da u osnovi budu obvezni isplaćivati plaću samo za prvih 15 dana bolovanja. Argumentaciju za ovaj zahtjev nalaze u pojedinim europskim zemljama ističući da za vrijeme trajanja bolovanja radniku moraju naći zamjenu što stvara dodatne troškove. Navode i da FBiH ima među najdužim razdobljima bolovanja "čak do utvrđivanja trajne nesposobnosti za rad, ili izliječenja što može pričiniti veliku štetu poslodavcu", tvrde u udruženju.

- Poslodavac za vrijeme bolovanja radnika mora naći primjerenu zamjenu kako se ne bi prekinuo kontinuitet u poslovanju i tada je izložen dvostrukom trošku, što se može negativno odraziti na njegovo poslovanje. Također, slučajevi iz prakse pokazuju razne zlouporabe bolovanja te je nužno izmijeniti zakonsku odredbu i zaštititi poslodavce od takvih slučajeva - tvrde poslodavci.

Direktor UPFBiH Mladen Pandurević naveo je da je inicijativom također predviđeno da treba ograničiti vrijeme za koje poslodavac plaća naknadu za privremenu spriječenosti za rad zbog profesionalnog oboljenja ili ozljede na radu, kao i da troškove liječenja zbog ozljede na radu ne treba snositi poslodavac ukoliko nije njegova krivnja. Savez samostalnih sindikata BiH se žestoko protivi ovoj inicijativi poslodavaca. Šef stručne službe sindikata Adis Kečo za Faktor navodi da smatraju da je "42 dana razdoblje u okviru kojeg radnik može ozdraviti i osposobiti se za nastavak redovitih radnih aktivnosti".

- S druge strane, ovo nije praksa samo u FBiH. Takvu praksu imamo i u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, iako imamo tih praksi u nekom manjem iznosu u državama poput Srbije, Slovenije, Poljske itd. Ali postoje i zemlje gdje uopće nema tog razdoblja kao naprimjer u Grčkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Mi smatramo da se ne treba ravnati prema zemljama koje imaju tako uskraćena radnička prava. Trebamo se boriti da to bude što bolji standard. Zašto da nam bude uzor Grčka ili Mađarska ako težimo razvijenim zemljama poput Austrije i Njemačke. Zašto da nemamo ta 42 dana. To je otprilike razlog zbog čega mi nismo podržali inicijativu - ističe Kečo.

Tajnica Ministarstva zdravlja FBiH Snježana Bodnaruk istaknula je ranije da će ti zahtjevi biti razmotreni, ali je upozorila da je iz izvješća nadležnih inspekcija evidentno da se dešavaju brojne ozljede na radu, a da se prijavljuju samo one sa smtrnim ishodom i da većina poslodavaca ne poštuje propisane mjere zaštite na radu.