PORAŽAVAJUĆI PODACI Evo koliko je ljudi napustilo BiH ove godine

Ni događanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Europe nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, što potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo više od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobiva na snazi.

"U Sloveniju je do kraja ožujka ove godine otišlo 4.886 radnika, što je za 1.805 više nego u istom razdoblju prošle godine", kazali su “Glasu” u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH.

Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno s krajem travnja, a prema tim brojkama u tu zemlju otišla su raditi 162 medicinara, što je 19 više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i otišlo na posao u dvije zemlje, što je 1.682 osoba u prosjeku mjesečno. Ti podaci su još i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inozemstvo.

Ekonomisti ističu da ni određeni rast plaća ne usporava odlazak domaće radne snage.

"To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plaća ne dosegne 70 posto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu", rekao je “Glasu” ekonomist Marko Đogo.

Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravcu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti presušiti, te da više neće imati tko otići.

"Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobiva na snazi. Samo u Njemačku godišnje ode od 20.000 do 25.000 ljudi", naveo je Đogo.

Isto mišljenje dijeli i ekonomist Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji koronavirusa odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.

"S jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova došlo je do potražnje za radnicima. Moramo više računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Društvo kao cjelina mora se mijenjati. Te promjene bi usporile te procese", naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.

Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem tržištu još postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturološkim osobinama.

"Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, društvene i kulturološke sustave, za razliku od radnika koji dolaze s Bliskog istoka", naveo je Ljuboja.