Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru izgubio je predmet protiv studenta Ernesta Rechnera iz Đakova zbog neodržavanja nastave u vrijeme pandemije koronavirusa.
Rechner je u Mostar došao s namjerom da nastavi pravni put, odnosno nakon diplomskog studija, htio je upisati postdiplomski doktorski studij na Sveučilištu u Mostaru i to je učinio u akademskoj godini 2019/2020. Ta kobna 2020. mnogima je poremetila planove, pa je tako i nastava bila izvedena skraćeno, online ili nikako. Mnogi su se studenti žalili kako uopće ne viđaju profesore i da nemaju predavanja, što je bio i povod za studentske prosvjede.
Đakovački doktorand nije se mogao pomiriti s činjenicom da je uplatio veliki novac, a da se ne održava nastava u onom obliku kako je predviđeno Pravilnikom SUM-a i odlučio je pokrenuti tužbu. Općinski sud presudio je u njegovu korist i naložio da Sveučilište u Mostaru vrati Rechneru 5.000 maraka sa zateznim kamatama od dana 3. lipnja 2022. Osim toga, Sveučilište u Mostaru mora platiti i troškove parničnog postupka u iznosu od 1.342 maraka.
Sveučilište u Mostaru žalilo se na prvostupanjsku presudu Općinskog suda, no Županijski sud je žalbu odbio kao neosnovanu. Odluka Općinskog suda u Mostaru temelji se na činjenici da Sveučilište nije dokazalo da se nastava u to vrijeme odvijala u skladu sa Statutom i Pravilnikom.
Sveučilište je pokušalo dokazati da je doktorski studij zapravo 'sui generis', odnosno da nema reguliran početak i kraj akademske godine, kao ni broj semestara i predmete. Taj argument je pao u vodu zbog Zakona u visokom obrazovanju HNŽ prema kojem akademska godina počinje 1. listopada, završava 30. rujna.
Osim toga, Sud je neosnovanim ocijenio i tvrdnje Sveučilišta oko školarine prilikom upisa jer je Ernest Rechner bio neosporno dužan izvršiti uplatu. Natječaj za upis na doktorski studij bio je raspisan u listopadu 2019. godine te je bio produžen do siječnja 2020. godine što je dovelo do kašnjenja akademske godine, a Rechner je izvršio uplatu prve rate u veljači 2020. godine.
Komentar Ernesta Rechnera o cijelom slučaju prenosimo u cijelosti.
"Ova pravomoćna presuda je pokazatelj stanja na Pravnom fakultetu i Sveučilištu u Mostaru.
Ova presuda je pobjeda malog čovjeka protiv umreženosti politike, Sveučilišta u Mostaru, sudstva i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Tijekom postupka odvjetnik Sveučilišta u Mostaru prijeti tužitelju riječima zna li tko iza ovoga stoji i da će mu se loše stvari dogoditi, na što tužitelj odgovara da provjere tko je on.
Umreženost se ogleda u činjenici da nitko nije odgovarao već su navedeni nagrađeni pozicijama na Sveučilištu gdje nastavljaju s kršenjem propisa.
Kao hrvatski državljanin i državljanin Europske unije doživio sam degradaciju i diskriminaciju tijekom obrazovanja na doktorskom studiju i prijavi na natječaj za asistenta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Nakon upozoravanja na nepravilnosti i nezakonitosti u radu na doktorskom studiju doživio sam udarce, poniženja, klevetu, uskratili su mi pravo na obrazovanje i pravo na jednak tretman po prijavi na natječaj za asistenta pogodujući određenim osobama.
Doktorski studij nije pratio akademsku godinu, godina je trajala 2 mjeseca, nismo imali predviđene rokove, neki predmetni nastavnici nisu imali izbor u zvanje (kao što je prof. dr. sc. Vesna Kazazić bez izbora na metodologiju koju predaje na doktorskom studiju) što dovodi do mogućnosti poništenja samog doktorskog studija. Osoba koja nema izbor ne smije biti nositelj i predavati i dobivati naknade. S tim se obmanjuju studenti i nezakonito se predstavljaju što sutra može dovesti i do poništavanja doktorata.
Zaštitu svojih prava morao sam tražiti sudskim putem jer nitko od Uprave Sveučilišta na čelu s rektorom prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, pomoćnice rektorice prof. dr. sc. Vesne Kazazić, prof. dr.sc. Lucijane Boban iz ureda za kvalitetu Sveučilišta u Mostaru te Uprave Pravnog fakulteta na čelu s prof. dr. sc. Sabrinom Horović te nasljednicom prof. dr. sc. Snježanom Pehar, prodekanicom za nastavu prof. dr. sc. Alenom Jurić i voditeljem doktorskog studija prof. dr. sc. Ivom Rozićem i tajnikom sada prodekanom za nastavu prof. dr. sc. Zlatkom Brkićem nije htio ispraviti nezakonitosti već su krenule prijetnje i pritisci. Tijekom prvostupanjskog postupka bilo je raznih prijetnji, ugrožavanja sigurnosti, pokušaja zastrašivanja svjedoka, pokušaja lažiranja isprava, nedostavljanja dokumentacije, bacanje bombe na odvjetnički ured pred pripremno ročište, pozivanje u FUP na razgovor inspektoru koji je student Pravnog fakulteta.
U prvostupanjskom postupku je utvrđeno da je nezakonito postupano i da se kršio višestruko Zakon o visokom obrazovanju BiH, Zakon o visokom obrazovanju HNŽ, Statut Sveučilišta, Pravilnik o doktorskom studiju te je sve to i potvrđeno drugostupanjskom presudom.
Ovo je samo početak moje borbe protiv sustava koji mi je uskratio pravo na obrazovanje i jednakost postupanja tijekom studija i postupka za izbor asistenta.
Traženjem zakonitog postupanja višestruko sam oštećen i nije mi omogućen završetak natječaja za prijem u odnosu na druge. Zbog pogodovanja za prijem određenih osoba, a posebice Andrijane Pranjić čija je mama tužiteljica uskratili su mi pravo na završetak natječaja te se navedena tužiteljica uključivala u postupak jer je prije ročišta za glavnu raspravu izišla iz ureda sutkinje te je drugu kćer i grupu javnosti poslala na raspravu zbog stvaranja pritiska.
Upozoravao sam i na lažno davanje iskaza svjedoka prodekanice prof. dr. sc. Alene Jurić, voditelja doktorskog studija prof. dr. sc. Ive Rozića i tajnika doktorskog studija prodekana prof. dr.sc. Zlatka Brkića o čemu je predmetna sutkinja morala postupiti.
0va presuda ne može popraviti štetu koju su mi počinili, ali očekujem reagiranje i sankcioniranje kršitelja zakona jer je riječ o zlouporabi položaja i pogodovanja.
Kolika je nesposobnost osoba koje vode Sveučilište ogleda se u žalbi koja je podnesena, takvu žalbu ne bi napisao ni student 2. godine prava, samo iz razloga jer su očekivali da će pritiscima na pravosuđe, prijetnjama, pogodovanja sprati ljagu prvostupanjske presude.
Odvjetnik rektora prof. dr. sc. Zorana Tomića je tijekom ročišta za glavnu raspravu više puta izlazio zbog dobivanja uputa te je u jednom navratu nudio da odustanem od postupka da će završiti otvoreni, a nezatvoreni natječaj za asistenta. I tada i ranije u mailu sam im jasno rekao da ne pristajem na ucjene i tražim poštovanje zakona i procedura na isti način prema svima bez pogodovanja i prijetnji uz izreku da će se ispostaviti „Tko kosi, a tko vodu nosi“.
Ne pristajem na nikakve prijetnje i ucjene već se nastavak borbe za zaštitu mojih temeljnih ljudskih prava nastavlja kroz institucije", kazao je za hercegovina.info Ernest Rechner.
Vezani članci