PLINOVOD PRED ZASTUPNICIMA Tko će upravljati projektom - 'BH gas' ili novo poduzeće?

Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" danas će biti na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, i to samo osam dana nakon sastanka Michaela Murphyja, veleposlanika SAD-a u BiH, s pojedinim zastupnicima Zastupničkog doma.

Na tom sastanku, kojem nisu prisustvovali zastupnici i predstavnici HDZ-a, Murphy je navodno zatražio da zakon o "Južnoj interkonekciji" bude usvojen u prosincu, iako mu se HDZ protivi, prenose Nezavisne.

Prioritetno pitanje

Dragan Mioković, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta FBiH iz Naše stranke, izjavio je da će zakon o plinovodu "Južna interkonekcija" biti na današnjoj sjednici, što smatra prioritetnim pitanjem za BiH.

"Ona će nam, između ostalog, osigurati i povećanu energetsku neovisnost BiH, što je strateški cilj. Drago mi je što će se ovaj zakon konačno naći na dnevnom redu sjednice i, nadam se, biti usvojen", rekao je Mioković.

Praktički, pred zastupnike Zastupničkog doma Parlamenta FBiH vraća se zakon koji je već usvojen u prosincu 2021. godine. Tim zakonom bilo je predviđeno da projektom upravlja "BH Gas", što je HDZ blokirao u Domu naroda Parlamenta FBiH. Kasnije je Vlada FBiH povukla zakon uz obrazloženje da je potrebna dorada, no nikada ga nije vratila u proceduru. Na kraju je to učinila SDA, koja je u veljači ove godine predložila isti zakon uz manje izmjene.

HDZ je, preko Vlade FBiH, predlagao svoj zakon, prema kojem bi se za realizaciju projekta "Južna interkonekcija" osnovalo novo poduzeće pod nazivom Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina "Južna interkonekcija" d.o.o. Mostar.

Najveći problem ovog projekta je upravljanje. Hrvati ne žele da projekt vodi "BH Gas", dok Bošnjaci ne žele osnivanje novog poduzeća koje bi kontrolirali Hrvati.

"Želimo pomoći svima u okruženju, pa tako i BiH. Naš strateški interes je realizacija tog plinovoda. Naša je pozicija da struktura tvrtke u BiH bude takva da budu zastupljeni i Hrvati kao konstitutivan narod. Vjerujem da će se naći rješenje prihvatljivo svima," rekao je nedavno Andrej Plenković, premijer Hrvatske.

HDZ je više puta istaknuo da im je neprihvatljivo da projekt vodi "BH Gas", jer plinovod prolazi područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja nije izdalo urbanističku suglasnost "BH Gasu" za ovaj projekt, iako je suglasnost zatražena još 2021. godine. Obrazloženje odbijanja bilo je da tri od četiri kantona kroz koje prolazi plinovod nisu predvidjeli taj projekt u svojim prostornim planovima.

Problem ''Istočne interkonekcije''

Razina Bosne i Hercegovine nije značajnije uključena u ovaj projekt, iako je riječ o međunarodnom plinovodu. Suprotno tome, "Istočna interkonekcija", koja uključuje plinovod između Srbije i Republike Srpske, osporava se na razini BiH.

"Ne vidim kako će se riješiti 'Južna interkonekcija' u BiH ako ne bude riješeno pitanje 'Istočne'. Već 12 godina čekamo dozvolu i mogli smo davno završiti plinovod do Banja Luke. Sada odjednom nije važna razina BiH za 'Južnu interkonekciju'," izjavio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodajući da nije protiv 'Južne interkonekcije', ali jeste protiv sprečavanja gradnje plinovoda na drugoj strani.

Projekt "Južna interkonekcija" prolazi pravcem od Zagvozda u Hrvatskoj preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna i Novog Travnika, s krakom za Mostar. Dužina plinovoda je oko 180 kilometara, a vrijednost izgradnje 100 milijuna eura.

"Istočna interkonekcija", s druge strane, obuhvaća duplo duži plinovod, od oko 350 kilometara, od Inđije u Srbiji preko Bijeljine, Doboja, Banjaluke, Prijedora i Novog Grada. Troškovi njegove izgradnje još nisu poznati.