PLATIŠ PA SE ŽALIŠ 1.500 ljudi godišnje se žali na trgovce i usluge, veliki broj njih na telekomunikacije

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru danas je obilježen Svjetski dan potrošača, a upravo ovaj dan smo iskoristili za razgovor sa Sašom Marićem, Ombudsmana za zaštitu potrošača u Bosni i Hercegovini čije se sjedište nalazi u Mostaru. Marić je za hercegovina.info govorio o instituciji Ombudsmana, ulozi potrošača u društvu, kao i aktualnoj krizi s poskupljenjima kojim su brojni građani pogođeni.





"Institucija Ombudsmana godišnje dobije oko 1500 žalbi, to je neki trend zadnjih godina. Pitanje je je li to dobar ili loš broj, ovisi kako se promatra. Ako nas je oko 3 milijuna u državi onda možemo gledati kao imam čak 1500 žalbi ili tek 1500 žalbi. Uvjetno rečeno neki su potrošači upoznati sa svojim pravima, iako kao institucija postojimo 15 godina i medijski smo prisutni, dojma sam da ljudi čekaju 'da ih nešto zaboli' pa se tek onda javljaju. Da su potrošači malo aktivniji, provokativniji prema trgovcima vjerojatno bi cijeli proces išao brže i bolje pa bi i trgovci manje kršili prava jer bi shvatili da s druge strane imaju aktivne i odgovorne potrošače koji su se spremni izboriti za ono što plaćaju", kazao je Ombudsmen Marić.



Građani se žale uglavnom na stvari bez kojih ne mogu.

"Otprilike od 1500 žalbi, 100 žalbi je na jednu stranu oko banki, turizma i sličnih djelatnosti. Preostalih 1400 žalbi možemo skoro podijeliti na tri dijela. Prvi se odnosi na telekomunikacijski sektor (raskidanja ugovora, povećanja cijena, brisanje ili dodavanje programa i sl.), drugi dio se odnosi na isporuku usluga od općeg ekonomskog interesa. Tu se uglavnom misli na toplane u većim gradovima poput Sarajeva, Zenice, Tuzle ili Banje Luke, ali i ostalo poput naplate vode, odvoza smeća i elektro distribucije. Treći dio žalbi su neke općenite koje se odnose na kupovinu odjeće, obuće, tehničku robu pa onda najčešće problema imamo s povratom novca, garancijama i servisiranjima", nastavlja.

Suradnja s inspekcijama na zavidnoj razini.

"Mi s inspekcijama surađujemo ako ne na dnevnoj, onda sigurno na tjednoj bazi. Pitanje je samo s kim surađujemo jer imamo 10 županijskih i 2 entitetske inspekcije i ovisi onda prema procjeni koju možemo brže ili bolje riješiti, pa sve šaljemo dalje na postupanje inspekciji jer su oni zakonski ovlašteni da pišu kaznu (konkretno u zadnje vrijeme trgovcima)", istkanuo je i dodao da oni oni zapravo preuzimaju žalbe koje institucija Ombudsmena ne može 'mirnodopski' riješiti.

Aktualna kriza po mnogima je zapravo 'napuhana' kriza, a deblji kraj će izvući, naravno, oni s tanjim novčanicima.

"Ako bi se tu išta gledalo sa zdravog razuma i logike apsolutno je da se radi o napuhanoj krizi. Ako pogledate vijesti ili oglašavanja na bilo kojem bh. mediju u posljednje vrijeme iz više sektora bilo bankarstva, energetike i drugih poduzeća svi ruše rekordne dobiti u povijesti poslovanja. S jedne strane se uredno dižu cijene, a s druge strane po njihovim prikazima vidi se da se radi o velikoj profitabilnosti i da dobru posluju te da se općenito kod velike većine cijene ipak umjetno dižu. Ispade da se sve živo proizvodi u Ukrajini (smijeh). Jednostavno mnogi zlorabe aktualnu situaciju i građani mogu odgovornije pristupiti takvima. Uvijek kažemo potrošačima da kažnjavaju takve trgovce ili proizvođače i da ne kupujete tu više godinama, to je jedini način reakcije i 'kazne'. U Bosni i Hercegovini je slobodno formiranje cijena, eventualno kod nekih odluka entiteta u visini marže određenih proizvoda, ali sve drugo se mogu određivati cijene kako god tko želi. Nažalost, dok god ljudi kupuju po tim cijenama, nema razloga da se one i dalje ne dižu....", smatra Saša Marić.



Za razliku od nekih drugih institucija, Marić smatra da imaju povjerenje građana.

"Budući da mi dosta toga stvarno riješimo često dobijemo neke pohvale od običnih ljudi, a nama je cilj da smo što više otvoreni tržištu i potrebama građana. Nadam se da je ovo samo početak i vratit ću se na brojku od 1500 žalbi godišnje. To je puno jer su tolikom broju ljudi prekršena prava, a s druge strane malo jer smatram da je među nama tisuće i tisuće onih koji nisu prijavili ništa zbog letargičnosti i nepovjerenja u institucije", zaključio je.