PAD IZVOZA ŽELJEZA I ČELIKA IZ BiH Milijunski gubici zbog slabije potražnje iz EU

Slabija potražnja iz Europske unije umanjila je i izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH).

U ovim podacima navodi se da je za šest mjeseci ove godine izvoz ovih materijala manji za čak 184 milijuna KM, pišu Nezavisne novine.

Tako je u šest mjeseci prošle godine izvoz željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika iznosio 937.198.286 KM, dok je za pola ove godine izvoz bio 753.022.233 KM, pišu Nezavisne.

“U šest mjeseci prošle godine izvoz čelika i željeza iznosio je 356.229.707 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 581.122.825 KM. U istom razdoblju ove godine željeza i čelika je plasirano za 227.324.017 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 525.698.215 KM,” stoji u ovim podacima.

S druge strane, za pola ove godine uvezeno je ovih proizvoda za 844.264.692 KM.

“U šest mjeseci ove godine uvezeno je željeza i čelika za 508.495.085 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 335.769.607 KM. Tijekom šest mjeseci prošle godine uvezeno je ovih materijala za ukupno 855.354.700 KM, od toga čelika i željeza za 495.186.026 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM,” navodi Uprava za neizravno oporezivanje BiH.

Iz Privredne komore Republike Srpske su za “Nezavisne novine” rekli da usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama EU, na koje se oslanja naša privreda, utječe i na naša privredna društva, koja osjećaju negativni trend iz EU.

“Također, restriktivne tehničke i financijske kvote zemalja EU utječu na izvoz u te zemlje. To usporavanje se dogodilo u skoro svim granama privrede, pa tako i u sektoru prerade metala i metalurgije,” naveli su iz Privredne komore RS.

Ekonomist Igor Gavran istaknuo je da je na slabiji izvoz utjecala i slabija potražnja iz EU, problemi u “ArcelorMittalu” u Prijedoru i Zenici, ali i odluke samih kompanija koje posluju u BiH, a koje imaju svoju proizvodnju širom Europe i svijeta.

“Vrlo često one prioritet daju svojim pogonima izvan BiH, a proizvodnju u BiH smanjuju. Još je gore sa zaštitom okoliša i ulaganjima u ispunjavanje ekoloških standarda koje ispunjavaju, recimo, u EU, ali ih uvelike ignoriraju u BiH. S obzirom na obustavu proizvodnje koksa u Zenici dodatno se javlja sumnja u ozbiljnost namjera stranih vlasnika za razvoj i unapređenje poslovanja u BiH,” naglasio je Gavran.

Po njegovom mišljenju, vanjski faktori sigurno imaju veliki utjecaj, ali da se u BiH adekvatno ulaže u tehnološki razvoj i unapređuje konkurentnost, onda bi vanjski faktori bili manje bitni i mogli bi se izboriti za svoju poziciju na tom umanjenom izvoznom tržištu.

“Naravno, i razvoj domaće proizvodnje i infrastrukturnih projekata koji bi povećali domaću potražnju mogli bi utjecati na povoljnije rezultate,” zaključio je Gavran.