OTVOREN PUT U EUROPU Nekvalitetni proizvodi iz Kine mogli bi preplaviti tržište BiH

Nekvalitetna trećerazredna kineska roba mogla bi preplaviti tržište BiH nakon što je Srbija prije samo nekoliko dana ukinula carine na 90 posto proizvoda iz ove zemlje i napravila meku točku za protok najrazličitijih roba, poluproizvoda i sirovina porijeklom iz Kine na tržište Balkana, ali i Europske unije.

Naime, 1. srpnja stupio je na snagu Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, a carine na robu s porijeklom iz obje zemlje bit će u potpunosti eliminirane automatski ili postepeno na desetine tisuća proizvoda, uz mogućnost izuzimanja određenog broja koji se smatraju strateškim.

Prema najavama srpskih dužnosnika, ova zemlja moći će uvoziti sirovine iz Kine po “značajno nižim carinskim tarifama”. Sporazum o slobodnoj trgovini, koji su dvije strane potpisale 17. listopada prošle godine na trećem Forumu za međunarodnu suradnju “Pojas i put” u Pekingu, obuhvaća 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine. Inače, EU nema Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, piše eTrafika.net.

Ovo je prvi takav sporazum koji je Kina sklopila s nekom od zemalja centralne ili istočne Europe i premda se očekuje da će to donijeti određene pogodnosti za domaće proizvođače u smislu izvoza, daleko su veće opasnosti da će tržište Balkana, pa tako i BiH, tek sada da preplavi nekvalitetna roba iz Kine, koju je i do sada bilo veoma teško kontrolirati, a čija je tehnička i zdravstvena ispravnost pod znakom pitanja.

Sugovornici e Trafike tvrde da, iako za sada bh. vlasti ne pokazuju zanimanje da urade isto što i srpske i sklope identičan sporazum, to neće spasiti BiH i spriječiti prodor kineske robe na njeno tržište.

I uvozni nameti bit će niži

“Ugovor o slobodnoj trgovini između ove dvije zemlje podrazumijeva da se ukidaju carine za sve vrste proizvoda koji imaju porijeklo iz zemalja potpisnica. Kako stope carina iznose i do 15 posto, to znači da će kineski proizvodi na bh. tržištu uskoro biti značajno jeftiniji, jer će ukupne uvozni nameti prilikom uvoza tih proizvoda iz Kine u Srbiju biti značajno manje. Uvoz će se onda preliti i kod nas i na ostale balkanske zemlje, ali i u Europsku uniju, Hrvatsku, Bugarsku, Rumuniju. Ukidanje carina na kinesku robu u Srbiji će posredno, ali snažno utjecati na BiH, posebno ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH što može, na kraju, ugroziti i domaće proizvođače”, objašnjava naš izvor.

Govoreći o načinima kako se kineska roba može naći u BiH, objašnjava da će po svoj prilici doći do uvoza poluproizvoda iz Kine, koji će se lako, uz doradu i pakovanja lako moći predstaviti kao roba iz Srbije.

Kad je u pitanju obračun uvoznih nameta, carina ulazi u osnovicu za obračun uvoznog PDV-a, pa ako se carina ukine, bit će obračunat i manji uvozni PDV. Na ovakav način bi veliki broj kineskih proizvoda mogao biti još dostupniji građanima regije.

“Srbija bi mogla u određenim poslovima i sama sudjelovati u daljnjem plasmanu tih roba i sirovina, kroz doradu nekih poluproizvoda iz Kine. Takvi poluproizvodi, koji se u određenom postotku dorade u Srbiji, kako to predviđa, na primjer CEFTA ili ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i EU, mogli bi da steknu status proizvoda s porijeklom iz Srbije i kao takvi mogli bi se izvoziti u zemlje regije i EU i opet biti oslobođeni carina”, kaže izvor eTrafike i ističe da je BiH već sada pod značajnim ekonomskim i političkim utjecajem Kine, kroz investicije, zajmove i političku podršku, te da će slobodan protok robe, posebno one poznate po lošem kvalitetu, samo produbiti postojeće stanje.

Smatra da je ključno da BiH nastavi s prilagođavanjem svog carinskog sustava i trgovinske politike u skladu s procesom europskih integracija, kako bi unaprijedila konkurentnost domaćih proizvoda i smanjila zavisnost od Kine.

Ekonomist Igor Gavran, komentira ukidanje carina kao potez koji bi mogao biti koristan u smislu uvoza elektronike po nižim cijenama, te upozorava da bi država trebala, kroz svoje organe, zaštititi građane od navale nekvalitetnih proizvoda. Vrlo je mala vjerojatnoća, kaže sugovornik, da će BiH zaključivati taj sporazum jer je ona malo tržište i nema za Kineze značajne investicije, koje bi probudile njihov interes da posebno otvaraju bh. granice.

“Izvoz u Kinu iz Srbije odnosi se najviše na ono što rade kineske firme. Njima je trebalo da se to otvori, da bi izvozili rude i druge sirovine bez dažbina. Kod nas nema nikakve kineske proizvodnje i ulaganja, imamo samo izvođenje radova. Nemamo ni mi nekog interesa za ovim sporazumom jer ni naš izvoz tamo nije značajan”, kaže Gavran te dodaje kako nije isključeno da BiH sama ponudi takvu inicijativu, ali da je pitanje što bi Kina uopće odgovorila.

Najviše neispravne robe stiglo iz Kine

U Inspektoratu Republike Srpske su nam rekli da prilikom uvoza kontroliraju neprehrambene proizvode koji se svrstavaju u kategoriju predmeta opće upotrebe, a to su dječje igračke, kozmetika i sredstva za održavanje higijene, posuđe, pribor za jelo i drugi materijali koji dolaze u kontakt s hranom, te ostala sredstva koja dolaze u neposredan dodir s kožom i sluzokožom. Ovo se, kažu, radi nasumičnim uzorkovanjem, ali i dodaju kako se ne kontrolira sve.

Prošle godine od 730 kontroliranih, šest pošiljki nije bilo u skladu s propisanim uvjetima te im je zabranjen uvoz. Tijekom 2022. godine uzeto je 650 uzoraka a za 11 pošiljki je zabranjen uvoz.

“Promatrajući kroz protekle godine, kada je riječ o proizvodima iz Kine, može se reći da su nepravilnosti najčešće konstatirane kod dječjih igračaka zbog sadržaja ftalata iznad referentnih vrijednosti, lakog izvlačenje niti i kose, neprijatnog mirisa, lakog odvajanja sitnih dijelova i slično. Ostali proizvodi, kao što su kućanski aparati, odjeća, obuća, različita tehnička oprema i slično, ne podliježu obveznoj kontroli prilikom uvoza”, rekli su nam u Inspektoratu RS i dodali da se na osnovu njihovih podataka o zemlji porijekla neispravnog proizvoda, može vidjeti da je značajan broj istih porijeklom iz Kine.

Agencija za nadzor tržišta BiH obavila je prošle godine 238 kontrola i od 197 različitih modela proizvoda utvrdila da čak 107 njih, što je 54,3 posto, nije ispunjavalo propisane sigurnosne zahtjeve. Kao rezultat navedenih aktivnosti, s tržišta je povučeno 8.828 komada proizvoda.

“Agencija je u 2023. godini pokrenula 19 naknadnih predmeta nadzora nad tržištem, a u 13 predmeta je utvrđena neispravnost i neusklađenost. Kao rezultat ovih aktivnosti, s tržišta su povučena 374 komada nesigurnih proizvoda”, navodi se u izvještaju agencije za prošlu godinu.

Analizom rezultata ustanovljeno je da najviše nesigurnih proizvoda s ozbiljnim rizikom za potrošače vodi porijeklo iz Kine. Od njih 50, porijeklo iz pomenute zemlje imala su čak 42 takva proizvoda. Najčešće se radilo o električnoj opremi, igračkama, sportskim i rekreativnim proizvodima, proizvodima za djecu, ličnoj zaštitnoj opremi, nakitu i tekstilnim proizvodima.

Oprez sa začinima

Snežana Šešlija, iz dobojskog udruženja “Topeer“, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže da se carine i ne moraju ukidati zato što ogroman broj prodavnica u BiH ima svoje kanale kojim se doprema roba iz Kine. Priča da je njihovo istraživanje pokazalo da u velike gradove i njihove prodavnice stiže prva klasa robe iz Kine, ali da je u manjim mjestima uglavnom veoma loše kvalitete.

Ipak, smatra da će ukidanje carina u Srbiji, i te kako da našteti privredi BiH, ali i potencijalno da ugrozi zdravlje građana.

“Onima koji kupuju u velikim tržim centrima u gradovima će biti dostupnija kvalitetna roba, ali sumnjam da će se to nama dogoditi, čak mislim da će biti još gora kvaliteta. Nije to samo odjeća, tu su igračke i električna roba. To je opasno zato što Kinezi imaju malo drugačije propise o sigurnosti igračaka i tekstila, posebno boja koje koriste za njihovo farbanje, ftalata, kao i tehničke robe. Snižavanje carine pokreće niz negativnih posljedica. Daj bože da se sve završi na jeftinoj garderobi i sitnim aparatima, ali sumnjam. Sad se mora povesti računa o robi široke potrošnje koja bi mogla biti opasna. Također, uvozimo i mnogo hrane, dodataka i začina, što također može biti veoma problematično”, kaže Šešlija za eTrafiku.

Koliko uvozimo iz Kine?

Kina je u 2022. bila drugi najznačajniji vanjskotrgovinski partner Srbije poslije Njemačke, a obim robne razmjene između Srbije i Kine iznosio je 6,15 milijardi dolara. Međutim, od toga je uvoz iz Kine bio 4,98 milijardi dolara, dok je izvoz iz Srbije bio 1,17 milijardi dolara i to najviše iz Željezare u Smederevu koja je sada u vlasništvu kineske HBIS Grupe i kompanije “Zinđin”, kineskog rudarskog giganta koji je prije šest godina postao većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena (RTB) Bor, jedinog proizvođača bakra.

Uvoz robe iz Kine u BiH u 2023. godini bio je ukupno 1,077 milijardi maraka, dok smo mi tamo izvezli nešto više od 36 milijuna maraka. Godinu ranije, uvezli smo 900 milijuna maraka vrijednosti robe, dok smo izvezli oko 38 milijuna maraka robe.

Kada promatramo strukturu vanjskotrgovinske razmjene, iz Kine najviše uvozimo mašine, aparate, vozila i druge uređaje, zatim, rude i metale, tekstil, krzno, plastiku, gumu, kemijske proizvode i drugo. Nova navala kineske robe, možda neće direktno uticati na konkurenciju bh. proizvoda na kineskom tržištu, jer BiH nema sličan sporazum. Međutim, može imati posredne efekte ako dođe do prelijevanja jeftinijih kineskih proizvoda na tržište BiH.

EU uvodi carine na jeftinu kinesku robu

Za to vrijeme EU razmatra uvođenje carina na jeftinu robu kupljenu na kineskim onlajn platformama kao što su Temu, Shein i Aliexpress, objavio je prije nekoliko dana Financial times pozivajući se na tri anonimna upućena izvora.

“Prema važećim propisima EU, paketi kupljeni putem interneta iz zemalja koje nisu članice EU ne podliježu carinama ako je njihova vrijednost ispod 150 eura, a Europska komisija (EK) će kasnije ovog mjeseca predložiti ukidanje tog praga. Europska komisija je istakla da je prošle godine iz inozemstva u EU stiglo dvije milijarde paketa vrijednosti ispod 150 eura i dodala da ovakav obim trgovine preko interneta testira granice i mogućnosti carine”, navodi ovaj list.

Također, dio EU želi uvesti carine i na kineske automobile, posebno Francuska, dok se Njemačka tome protivi. Glasanje o ovom pitanju trebalo bi da se dogodi u narednim tjednima. Kina je na to odgovorila da bi i ona mogla uvesti carine na proizvode iz EU, poput svinjetine, konjaka i luksuznih automobila. EK navodi da su carine potrebne da bi se suprotstavili jeftinim kreditima, zemljištu, sirovinama i drugim kineskim subvencijama.