OSUĐEN ZA KORUPCIJU Kako je u Mostaru završio šef slovačke kontraobavještajne službe?

Nekadašnji šef kontraobavještajne službe Slovačke Peter Gašparovič, koji je pravosnažno osuđen za korupciju i odslužio dvije trećine kazne, sklonio se u Bosnu i Hercegovinu tijekom uvjetnog dopusta i zatražio azil, što ga štiti od mogućeg izručenja, otkriva Detektor. On je treći visoki sigurnosni dužnosnik Slovačke koji je u proteklih godinu dana našao utočište u BiH.

Dugogodišnji novinar slovačkog Aktualityja Jan Petrovič pojašnjava kako se Gašparovič iz pozicije visokorangiranog službenika umiješao u mrežu kriminala otkrivenu u Slovačkoj.

“On je bivši šef kontraobavještajne službe SBS-a za vrijeme [prethodne] vladavine Roberta Fica i jedan je od visokopozicioniranih pripadnika državnih snaga sigurnosti koji je zapravo završio u mreži istraga koje su pokrenute nakon promjene vlasti, kada je u Slovačkoj rečeno da policija ima odriješene ruke i da također može da istražuje zločine koji dopiru do visokih krugova, bilo u snagama sigurnosti ili u politici”, objašnjava Petrovič.

Gašparovič je treća osoba koju su novinari Detektora i ICJK-a otkrili u BiH, u koju su ranije, bježeći od zatvorskih kazni, stigli Marian Kučerka i Jan Kalavsky, visokorangirani službenici slovačke Nacionalne agencije za kriminalitet (NAKA), prvi osuđen pravosnažno, a drugi prvostupanjsko zbog umiješanosti u slučajeve korupcije i zloupotrebe položaja.

Petrovičeva kolegica iz redakcije Laura Kello Kalinska, koja duže vremensko razdoblje prati ove slučajeve, dodaje kako je neophodno što prije provjeriti od kojeg novca ove osobe žive u BiH. Posebno navodi primjer Kalavskog, za kojeg kaže da je tijekom suđenja navodio da nema novca i da je morao primati poklone, a danas u BiH posjeduje kuću s bazenom.

“Mislim da nije opasnost ako se oni vrate u Slovačku, već naprotiv, opasnost je ako ostanu u stranim zemljama i stvaraju nove mreže, a ne znamo tko ih zapravo plaća, odakle im novac, od čega žive i kako rade. (…) Treba razmisliti trebaju li vlasti, strane i slovačke, provjeriti od čega ti ljudi zapravo žive, i ako to ne mogu dokazati, da se vrate u Slovačku i odgovaraju na pitanja lokalnim vlastima”, smatra ona.

Već sada, dolazak slovačkih bjegunaca za BiH predstavlja sigurnosni izazov, smatra Veldin Kadić s Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Pojašnjava kako je malo vjerojatno da oni žele narušiti sigurnosne prilike, ali da usprkos tome postoji potreba za oprezom zbog njihove pozadine, ali i kontroverzi u vezi s njihovim boravkom, načinom života, stjecanjem financija. Prisustvo bjegunaca iz Slovačke neće trenutno prerasti u sigurnosnu prijetnju, objašnjava Kadić i dodaje kako ovi slučajevi zahtijevaju da vlasti u BiH pojačaju kontrolu, te ubrzaju, pojednostave i pooštre procedure oko dobivanja azila u ovakvim i sličnim slučajevima.

“Ako, zbog bilo kojeg razloga, BiH indiferentno pristupi ovom problemu, te na račun toga postane sigurno utočište za bjegunce i iz drugih država Europe, to će, dugoročno, ne samo naštetiti našem međunarodnom ugledu nego i nosi potencijalni rizik da preraste u neku vrstu i sigurnosne prijetnje”, kaže Kadić.

Za slovačke sigurnjake BiH je već sigurno utočište.

Pronađen u Mostaru

Nakon što su novinari Detektora i ICJK-a u prosincu prošle godine otkrili kako se dvojica slovačkih obavještajaca skrivaju u BiH, krajem siječnja ove godine slovački mediji su objavili informaciju zasnovanu na podacima Vrhovnog suda Slovačke kako je Gašparovičev telefon lociran u BiH, a Interpol potvrdio da je on pobjegao u BiH 29. studenoga 2023.

Detektor i ICJK sada su pronašli Gašparoviča u Mostaru.

Najprije je sigurnosni izvor Detektora potvrdio kako je bivši šef Kontraobavještajne službe Slovačke u BiH ušao krajem studenoga u automobilu škoda. Drugi nezavisni sigurnosni izvor potvrdio je da se Gašparovič nastanio u Mostaru.

Tko je Peter Gašparovič?

Peter Gašparovič, 43-godišnjak iz Pezinoka nadomak Bratislave, u Slovačkoj je osuđen na zatvorsku i novčanu kaznu nakon sudjelovanja u korupcijskoj aferi koja je uključivala jednog slovačkog biznismena.

Ovaj bivši šef kontraobavještajnog odjela Slovačke tajne službe na optuženičkoj klupi se našao 2020. godine, nakon ubojstva istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnirove, kada je otkriven veliki broj korupcijskih afera i umiješanosti visokih dužnosnika policije, porezne uprave i SIS-a u kriminalne radnje.

Značajan broj slučajeva otkriven je u velikim akcijama poput one kodnog naziva “Juda”, u kojoj je uhićen i bivši rukovoditelj policije Milan Lučansky, koji je kasnije u pritvoru počinio samoubojstvo.

Priča koja je Gašparoviča dovela do presude počinje 2018. godine, kada je prvobitno optužen za ucjenjivanje vlasnika privatne kompanije. Ovaj biznismen naišao je na probleme s policijom i poreznim istražiteljima, zbog kojih je tvrtka nakon cijelog slučaja bankrotirala.

Prije bankrota, Porezna uprava Republike Slovačke zamrznula je cjelokupnu imovinu kompanije, a vlasnik je tvrdio da je od njega pokušana iznuda u novcu. Nakon tog razgovora, prema presudi, on se sastaje s dva pripadnika Slovačke tajne službe, od kojih je jedan Peter Gašparovič.

Dvojica obavještajaca biznismenu su priopćili da, ako želi da njegovi problemi nestanu, treba im platiti najmanje 350.000 eura, kao i da će taj novac, ako se bude ponašao dobro, dobiti nazad kroz nezakoniti povrat poreza. On je, prema presudi, platio 200.000 eura, koje su osobe iz porezne uprave podijelile s Gašparovičem i drugim obavještajcem, ali je slovački biznismen ovaj slučaj prijavio policiji i on je na kraju dobio sudski epilog.

U optužnici protiv Gašparoviča se navodi kako je policija, nakon ubojstva novinara Kuciaka i otkrivanja brojnih afera, rasvijetlila i onu u kojoj je uhićen Gašparovič, protiv kojeg su optužbe za iznudu prekvalificirane pa je prvostupanjskom presudom Specijalnog suda godinu dana kasnije proglašen krivim za direktnu korupciju i osuđen na 11 godina zatvora, uz novčanu kaznu od 50.000 eura.

Poslije njegove žalbe na ovu presudu, Vrhovni sud Slovačke je, drugostupanjskom presudom iz ožujka 2022. godine, odlučio kako djela za koja je Gašparovič osuđen trebaju biti prekvalificirana u neizravnu korupciju, za što su predviđene mnogo manje kazne. Uz tu odluku, Gašparovič je osuđen na 22 mjeseca zatvora i 20.000 eura novčane kazne.

Kako je Gašparovič vrijeme provodio u pritvoru još od uhićenja u prosincu 2020. godine, odlukom iz kolovoza 2022. pušten je na uvjetnu slobodu, jer je odslužio dvije trećine kazne.

Nakon što je Ured specijalnog tužitelja uložio žalbu na drugostupanjsku presudu i nakon što se Gašparovič nije pojavljivao na ročištima, Vrhovni sud je za njim 14. prosinca 2023. godine raspisao potjernicu. Potraga slovačke policije i Interpola utvrdila je kako je još krajem studenoga stigao u BiH, te kako više nije dostupan pravosudnim organima Slovačke, zbog čega je 17. siječnja Sud odlučio da će prema njemu postupati kao prema bjeguncu.

Samo dan nakon ove odluke Suda, Gašparovič je putem svog odvjetnika dao pisanu suglasnost da se o žalbi odlučuje u njegovom odsustvu, te je Sud odlučio usvojiti žalbu Tužiteljstva, zbog čega je Gašparovič suočen s novim procesom.

U tom postupku, Sud bi trebao odlučiti o dužinu Gašparovičeve kazne. Na ponovljeni proces bi, prema riječima Katarine Batkove, izvršne direktorice organizacije VIA IURIS iz Bratislave, mogle utjecati izmjene kaznenog zakona kojima bi se usvojile blaže kazne za ove zločine, a na kojima inzistira aktualna politička većina.

Prema riječima Batkove, izmjene zakona rezultirat će smanjenjem kazni za slučajeve korupcije i roka zastarjelosti za istrage u takvim predmetima, što bi u konačnici moglo dovesti do toga da osobe osumnjičene za ova djela ne dođu pred sud i ne budu kažnjene.

Tako novi zakon predviđa da osobe u slučajevima korupcije vrijednim manje od 250.000 eura mogu dobiti kazne zatvora u trajanju maksimalno četiri godine.

“Tada sud može odlučiti da osobi koja je osuđena na manje od četiri godine zatvorske kazne zapravo ova kazna bude odgođena. Postojat će uvjetna kazna, o kojoj će odlučivati sud, i ako je riječ o prvom kaznenom djelu, onda osuđeni neće ići u zatvor i vjerojatno će završiti na uvjetnoj slobodi”, dodaje Batkova.

Bosna i Hercegovina - mirna luka za strane osuđenike

Zbog ovih izmjena kazennog zakona, desetine tisuća građana Bratislave i drugih slovačkih gradova od prosinca prosvjeduju pred brojnim institucijama vlasti. Tisuće njih, na najvećim prosvjedima pred slovačkim Parlamentom, 7. veljače uzvikivali su parole kojim traže da premijer Robert Fico bude smješten u zatvor, a zahtijevali su i odustajanje od usvajanja izmjena kaznenog zakona, koje predviđaju puno blaže kazne za najteže oblike kriminala u ovoj zemlji.

Dan nakon prosvjeda, slovački Parlament usvojio je izmjene zakona.

Fico se i prije šest godina, tijekom ranijeg mandata, susreo s kritikama i prosvjedima koji su kulminirali u vrijeme ubojstva novinara Jana Kuciaka u veljači 2018., poslije čega su on i cijela njegova tadašnja vlada 15. ožujka podnijeli ostavke.

Iz Vlade i stranke Roberta Fica nisu odgovorili na zahtjev za razgovor i komentar za ovu priču.

Pet godina nakon ove ostavke, koje su obilježila otkrivanja brojnih afera, uhićenja i sudski procesi, Fico se ponovo našao u fotelji slovačkog premijera. Jedan od njegovih prvih prijedloga bilo je gašenje Specijaliziranog tužiteljstva za korupciju i izmjene kaznenog zakona, čime bi bile smanjene kazne za brojna kaznena djela, a prvi korak napravio je u prosincu, kada je vlada na čijem je čelu predložila izmjene zakona.

Ovakve izmjene, kako kaže Maria Kolikova, ministrica pravde u prethodnoj Vladi i današnja članica Parlamenta iz oporbene stranke, promijenile bi status osoba koje su ranije osuđene za korupciju, kao što je Gašparovič, te utjecale na buduće istrage u sličnim predmetima, uključujući i onaj koji se tiče ubojstva novinara.

Politička opozicija u Slovačkoj ovakvu reformu kaznenog zakona naziva “promafijaški paket”.

Dok ove izmjene ne budu u potpunosti ostvarene, osobe poput Petera Gašparoviča svoju mirnu luku pronalaze u Bosni i Hercegovini, gdje im dugotrajni postupci azila omogućavaju da jednostavno mogu čekati da njihove kazne budu smanjene, nakon čega bi se mogli vratiti u svoju domovinu.

Ranije istraživanje je otkrilo da su Marian Kučerka i Jan Kalavsky već zatražili azil u BiH iako su u Slovačkoj osuđeni za korupciju i zloupotrebu položaja.

“Malo je teško povjerovati u priču da su osobe koje se međusobno ne poznaju, a suočene su s istim problemom u svojim matičnim zemljama, sasvim slučajno odabrale BiH kao mjesto za potencijalno utočište”, kaže Kadić.

“U tom slučaju ili oni računaju da bi im komplicirano uređenje u BiH i ponekad nejasne i spore procedure mogle ići naruku u pravnim zavrzlamama oko eventualnog izručenja ili preko privatnih političkih veza računaju na odugovlačenje procesa i eventualnu zaštitu. Ni ovo posljednje ne bih isključio”, dodaje.