OPĆINA KREŠEVO Politički i ekonomski bastion HDZ-a BiH

Općina Kreševo je mala, ali je važno i snažno uporište HDZ-a BiH.

U općinskom vijeću koje broji 15 vijećnika, 10 ima ova stranka. Kreševo prema neslužbenom popisu iz 2013. godine ima 5273 stanovnika, od toga oko 4500 glasača. Na lokalnim izborima 2020. godine glasalo je manje od polovine, njih 2200, a za načelnika je izabran kandidat HDZ-a BiH Renato Pejak, dobivši oko 78% glasova, procentualno identično koliko prema popisu ima stanovnika hrvatske nacionalnosti. Dileme nema tko će biti načelnik nakon izbora 6. listopada. Boris Marić (HDZ BiH) jedini je kandidat na izbornoj listi.

Dva mandata aktualnog načelnika Kreševa Renata Pejaka karakterizira nekoliko sumnjivih radnji povezanih s poslovanjem općine. To su konstatirali i federalni revizori u svom izvještaju o financijskoj reviziji Općine Kreševo za 2023 godinu i umnogome se detalji iz izvještaja podudaraju s prethodnim pisanjima Žurnala o događanjima u ovoj općini, prenosi Mapa istraživačkih sadržaja.

Općina Kreševo svojevremeno je poklonila državno zemljište privatniku, koji je zbog neisplaćenog kredita to državno zemljište morao predati NLB Banci. Parcele na potezu Rakova Noga-Bjelovići morale su biti uknjižene kao državna imovina jer je na njima bio izglasan javni interes. Nakon što je 2009. otvorena tvornica vapna na ovom području u vlasništvu BFS-a, tvrtka Barit otkupljuje udjele u spornim parcelama koje su tada bile u privatnom vlasništvu. Obje tvrtke su vlasništvo obitelji Stanić. Otkupljeno je 12 parcela, nakon čega Općina izgradnju puta proglašava javnim interesom. To je podrazumijevalo da će Općina izvlastiti nekretnine od Barita u svoju korist.

Barit je parcele iskoristio kao zalog za kredite kod NLB banke. Kreditne obveze nisu na vrijeme ispoštovane i NLB se tada uknjižava kao vlasnik dijela parcela. Kaznena prijava je dostavljena Tužiteljstvu SBŽ, koje je procijenilo da nema kaznenog djela. U međuvremenu su parcele na nepoznat način uknjižene na općinu Kreševo,  a izvori Žurnala navode da se sve dogodilo nakon što je načelnik Pejak zatražio od Stanića da riješe ovaj problem, svjestan da je nezakonito uknjižavanje državne imovine kazneno djelo.

Financijski manje štetno, ali jednako zakonski sporno bila je i odluka Općinskog vijeća Kreševo iz 2022. kojom je načelnik ovlašten da može „potpisati ugovor s načelnikom Općine Vitez o ustupanju općinskog pravobranitelja Vitez”. Pejak je pravobranitelja odlučio „rentati“ za utvrđivanje javnog interesa i izvlaštenje nekretnina za određene rekonstrukcije u općini Kreševo. Ova odluka je po Zakonu o pravobraniteljstvu SBŽ nezakonita, jer svaka općina u ovoj županiji osniva svoje pravobraniteljstvo, a zakon ne predviđa mogućnost „iznajmljivanja“ pravobranitelja.

„Zbog činjenice da je mjesto pravobranitelja upražnjeno od 2005. godine, a Općinsko javno pravobraniteljstvo za područja općina Kreševo, Kiseljak i Fojnica ukinuto 2023. godine, nije osigurano obavljanje poslova zaštite imovine i imovinskih interesa Općine“, navedeno je u izvještaju federalnih revizora.

Imali su kreševski općinari još poslovnih poteza koji se „sudaraju“ sa zakonom. Jedna od tih bila je namjera da općina dijelom financira izgradnju dalekovoda do dvije male hidroelektrane, ukupne vrijednosti 3,3 milijuna KM. Pola iznosa trebala je platiti Elektroprivreda HZ HB, pola milijuna Općina Kreševo, a ostatak kompanije u čijem su vlasništvu male hidroelektrane. Jedna od mHE u vlasništvu je kompanije Euro-Power iz Tešnja, vlasnika Izudin Ahmetlića, onog koji posjeduje profitabilnu kompaniju Hifa-oil.

Nakon što su shvatili da nemaju potreban novac, u Kreševu su se dosjetili inovativne poslovne „vratolomije“. Koncesiju i dozvolu za izgradnju te mHE dobila je prvo tvrtka Radava d.o.o., koja će 2015. sva prava prenijeti na Euro-Power. Kako Radava posjeduje kamenolom, napravljen je ugovor kojim bi novac od koncesija koje budu uplaćene u općinski proračun od kamenoloma i mHE bio uložen u izgradnju ovog dalekovoda:

„Jednostavno rečeno: Mi ćemo vama kao općini platiti naše koncesije, a vi ćete tim istim novcima platiti obveze koje imate iz našeg zajedničkog ugovora i na taj način ćemo opet postići planirano. Novce koje su Radava d.o.o. i EURO POWER d.o.o. Tešanj dužne po zakonu uplatiti po osnovu koncesija, ponovo ćemo vratiti natrag kroz obveze Općine Kreševo kroz ovaj ugovor'', rekao je tada sugovornik Žurnala iz Kreševa.

Pri tome su u općini svjesno ili ne zanemarili važan detalj: tvrtka Radava ima šest blokiranih računa u različitim bankama - i nijedan aktivan. U financijskoj je blokadi već godinama, i sasvim je bilo jasno da ne može potpisati bilo kakav ugovor o prijenosu financijskih sredstava, a pogotovo ugovor s javnom ustanovom kakva je općina.

Što sadašnji načelnik Kreševa ostavlja svom nasljedniku na funkciji?

U odnosu na onaj iz 2021. godine, proračun općine za 2024. godinu je gotovo udvostručen i iznosi oko 4.9 milijuna maraka. Istovremeno, općina ima potporu koju dodjeljuje Vlada Hrvatske, a ništa manje darežljiva je u posljednje vrijeme i federalna vlada.

Za izgradnju „Poslovnog inkubatora“ u u zoni Resnik Vlada Hrvatske je 2022 dostavila oko 162.500 maraka, a dvije godine kasnije još oko 235.000. Ovaj projekt vrijedan 1,2 milijuna započet je 2022. Ove je godine nakon početnih 62.000 maraka federalna vlada bila znatno darežljivija, pa je odobrila 395.00 maraka za dovršetak poslovnog inkubatora. Ugovor s načelnikom potpisao je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, koji je, kako saznaje Žurnal, uspostavio dobre relacije s obitelji Stanić.

Tu dolazimo do pravih vladara Kreševa, obitelji Stanić. Braća Zvjezdan, Svjetlan i Goran, svaki u svom segmentu razvili su velike poslove, prije svega u Hrvatskoj. Posjeduju desetke tvrtki i zastupništava najviše u BiH i Hrvatskoj, vrijednih stotine milijuna, kao i nekretnina. Pored tvornice sokova, u Kreševu je pod patronatom Gorana Stanića ova obitelj posjedovala tvrtke Barit i BFS. Žurnal je godinama pisao o radu ovih kompanija u Kreševu.

Milijune koje su profitirali na spornoj privatizaciji Feroelektra tek su djelić enormnog bogatstva kojeg umnožavaju uz značajnu podršku dijela pravosuđa iza kojeg stoji kako HDZ u BiH, tako i onaj u Hrvatskoj.

Lider HDZ-a Dragan Čović je u Kreševu, čitaj Stanićima, prepoznao “profitabilnost”. Učestalo je, kao i drugi dužnosnici ove stranke, “rado viđen gost” u ovoj sredini koju budno nadziru bivši federalni ministar pravde Feliks Vidović te njegov brat Radoje, predsjednik HDZ-a SBŽ i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.

Evidentno je da Čović odnosno HDZ treba Stanićima, jednako kao što Stanići znače ovoj stranci. Utjecaj koji Dragan Čović ima na dio pravosudne zajednice jamči da će sporni poslovi, barem u BiH, ostati neprocesuirani. On je glavni gost svejedno otvaraju li Stanići novi pogon u BiH ili Hrvatskoj.

Zato u Kreševu nije važno tko je personalno načelnik, zna se koga će morati slušati. Kao što nije važno gradi li se, primjera radi, policijska stanica u Kreševu na nekropoli stećaka, kao ni nezakonitosti koje je uočila financijska policija u mandatima prethodnih načelnika. Posao ide dalje.