OPĆINA KAO OBITELJSKO VLASNIŠTVO Načelnik uhljebio svoju i ženinu rodbinu

Najmanje petoro članova uže obitelji Milana Kovača zaposleno je bez natječaja i uz najgrublja kršenja Zakona u lokalnoj upravi i njenim organizacijama i institucijama, od kada je osvojio mandat načelnika općine Šipovo kao kandidat SNSD-a.

Prema tvrdnjama više izvora eTrafike, uvidom u dokumentaciju koja ovo potvrđuje, ali i po priznanju samog Kovača kada je upitan za komentar, načelnik Šipova je od stupanja na dužnost, općinsku administraciju i institucije za kratko vrijeme pretvorio u vlasništvo njegove obitelji i rodbine, postavljajući, na vrlo odgovorne pozicije, neiskusne nećakinje i sestričine, podobne i poslušne, bez obzira na njihove stručne kompetencije i zakonske procedure.

Nepotizam jači od stručnosti

Dijeleći radna mjesta šakom i kapom, Kovač je prema tvrdnjama izvora, dvije nećakinje njegove supruge zaposlio u Centru za socijalni rad i to na poslovima dječje zaštite, iako je jedna po struci ekologinja (M. S.) i nije kvalificirana za rad sa, na primjer, žrtvama obiteljskog ili seksualnog nasilja. Treća osoba koja je zaposlena po njegovoj direktivi u ovoj ustanovi je ekonomista po struci, također bez potrebne stručnosti za rad s najosjetljivijim kategorijama stanovništva, ali sa “pravom” stranačkom knjižicom.

“Treća nećakinja njegove supruge je zaposlena kao v.d. direktora Turističke organizacije u ovoj općini, iako s turizmom i nema puno veze, jer je po struci tehnolog. Osim suprugine, Kovač nemilice zapošljava i svoju rodbinu. Svoju prvu nećakinju, Kovač je zaposlio u Komunalnoj inspekciji. Drugu svoju nećakinju zaposlio je na mjesto svog zamjenika. Brata svoje supruge zaposlio je u Poštama Srpske. Ima tu još nekoliko njih koji su zaposleni po stranačkoj liniji, majka jednog zastupnika i slično, ali najupadljivije je nemilosrdno zapošljavanje rodbine, bez obzira na stručnost. Većina ih je zaposlena bez natječaja ili je natječaj raspisivan da bi se pogodovalo kandidatima, mijenjajući pravilnike tako da se uklope u natječaj”, tvrdi izvor.

Dio natječaja

Jedan od natječaja, koji je ranije raspisan i koji je i još uvijek dostupan na oglasima za posao jeste upravo prijem profesora ekologije i jednog ekonomista. Njima je, kasnije, bez natječaja, dan ugovor na neodređeno na mjesta “stručnih suradnika za dječju zaštitu”, uz prilagođavanje sistematizacije radnih mjesta, mjesecima prije isteka prethodnog ugovora, iako za ove poslove nemaju stručne kompetencije i rade s najosjetljivijim kategorijama građana.

“Sve to je urađeno ranije da se ne bi raspisivao natječaj, jer nijedna od njih ne bi mogla proći i biti izabrana po zakonu, pošto nemaju potrebnu stručnu spremu. Istovremeno, s tim najteže pogođenim ljudima u CSR nema tko raditi, jer tamo imaju samo par kompetentnih ljudi, ali nemaju, recimo, ni pravnika ni psihologa. Ali, ekologa imaju, dok im socijalni radnici rade po vrtićima. Zamislite vi onda kako prođe s njima neka žrtva nasilja ili seksualnog zlostavljanja. Je li ova ustanova u stanju pružiti potrebnu pomoć i zaštitu, i prepoznati potrebe svojih štićenika? I to je samo jedan primjer, ima ih koliko hoćete. Ovdje je općina postala privatna stvar obitelji”, kaže izvor.

Kovač: Privatizirao sam općinu

Zanimljivo, Milan Kovač ni u jednom trenutku nije osporio istinitost navoda izvora kada je upitan za komentar. Kovač je šaljivo rekao da jest privatizirao općinu i da je sve istina što se o njemu govori.

“Ne radi kćerka mog brata u Turističkoj, nego u općini, tamo sam je primio i tu je samostalni stručni suradnik. Moram provjeriti kome sam raspisivao natječaje, nekome jesam, nekome nisam. Mislim da nisam nikome bez natječaja. Pošaljite mi to e-mailom sve da vidim koga sam gdje zaposlio. Reći ću vam i što ne treba. Mene kad nema u novinama ja imam problem. Morate mi i sliku staviti, neku lijepu”, kaže Kovač.

Bivši predsjednik Skupštine općine Šipovo Milan Plavšić, koji je ranije otvoreno progovorio o korupciji lokalnog SNSD-a, zbog čega su ga izbacili iz stranke i smijenili, kaže da je sve što smo ga pitali istina i da je još i gore.

“Sve je to istina i još je i gore, samo ja neću prozivati tu omladinu po imenima da me ne mrze. Ali ovo što se radi je katastrofa i to me pojede. Mogao sam i ja s njima, ali ja to ne mogu, mene su ljudi glasovima obavezali da im odgovaram za sve što radim”, kaže Plavšić.

Ožegović: Obesmišljeni natječaji

Damjan Ožegović iz Transparency internationala BiH kaže da njihov centar za pružanje pravne pomoći najviše prijava nezadovoljnih građana prima upravo iz oblasti zapošljavanja u javnoj upravi, ustanovama i poduzećima. I ne samo to, problem je što naši propisi ne definiraju obavezu natječaja u javnim poduzećima, tamo gdje je obavezno raspisivanje u javnoj upravi.

“Natječaji su do te mjere obesmišljeni da ne prolaze uvijek najbolji, već se primaju oni koje rukovoditelji odaberu s liste uspješnih kandidata uz zadovoljavanje minimuma uvjeta natječaja. Budući da načelnik ima kontrolu i političku moć i nad prijemom u javnim poduzećima i ustanovama čiji je osnivač općina, jasno je da je imao neki politički utjecaj. Međutim, ovdje treba preispitati i uloge rukovoditelja tih organizacionih jedinica i ustanova i poduzeća. Sporno je da su, najčešće u tim malim općinama, ti kandidati, koji dobivaju poslove, često u rodbinskim vezama s načelnicima i rukovoditeljima. Problem je što oni nižerangirani obično o tome ne progovore javno, jer kada to urade, nemaju mogućnosti uspjeha u žalbama”, kaže Ožegović.

Takvi kandidati nemaju nikakva prava, kaže Ožegović, niti se imaju kome žaliti, zbog čega je i došlo do ovolike bahatosti onih koji imaju politički utjecaj, pa mogu birati članove svojih užih i širih obitelji ili stranačke kolege na raspoloživa radna mjesta.

“Tako će od njih tražiti neke stranačke kontra usluge. Zapošljavanje takvih radnika i jeste zato naša najveća boljka, jer nam dominira stranačje i politička moć pojedinaca dolazi najviše do izražaja. Ovo što smo vidjeli u Šipovu, u kojem dotični načelnik potvrđuje sve navedeno, pokazuje do koje mjere su oni zaštićeni. Naša javna poduzeća i uprava postali su ne samo politički plijen, nego i adresa za uhljebljivanje rodbine, kumova i prijatelja. To pokazuje do koje mjere je naša država zarobljena i zbog čega se naziva hibridni režim”, kaže Ožegović.

Obavijestili ombudsmana za djecu

Informacija da u Centru za socijalni rad u Šipovu, s najugroženijim kategorijama stanovništva, rade osobe koje nisu profesionalno osposobljene za rad s nekom od najugroženijih kategorija stanovništva, bila je dovoljno šokantna da se o tome za komentar pita i ombudsmana za djecu RS.

Na pitanje da li je prihvatljivo da ekonomisti i ekolozi obavljaju starateljstvo štićenicima kojima je potrebna pomoć ove ustanove, u ovoj instituciji su nam rekli da se “prema Obiteljskom zakonu, za staratelje postavlja osobu koje ima osobu svojstva i sposobnost za vršenje dužnosti staratelja, a isto nije uvjetovano stručnom spremom niti zvanjem/zanimanjem”.